Crnogorska Vlada je odlučila da spasi Kombinat aluminijuma (KAP) jer će svi novčani tokovi od njega krenuti preko kompanije Montenegrobonus, koju kontroliše Ministarstvo ekonomije, ocijenio je bivši izvršni direktor podgoričke fabrike Jurij Moisejev.
On smatra da se u skorijoj budućnosti ne može očekivati ponovno uspostavljanje tržišta aluminijuma, a sve velike kompanije – Alcoa, Rusal, Rio Tinto i druge, zatvaraju fabrike i smanjuju proizvodnju.
"Međunarodni monetarni fond (MMF) je došao do istih zaključaka do kojih su došli i proizvođači i preporučio je da se KAP zatvori. Zašto je onda Vlada Crne Gore odlučila da spasi KAP, prebacivši taj teret na poreske obveznike i zaposlene u kombinatu?", pitao je Moisejev.
Prema njegovim riječima, gubitnici su crnogorski poreski obveznici koji će sada plaćati dodatnu stavku troškova u budžetu i zaposlenu u KAP-u, jer za isti teški posao sada primaju duplo manju platu.
"Gubitnici su strani investitori, koji su u KAP uložili 200 miliona eura sa vrlo maglovitom perspektivom da će ikada vratiti svoja ulaganja", naveo je Moisejev u tekstu dostavljenom crnogorskim medijima.
"Zaposleni u KAP-u danas primaju manje od pola nekadašnje plate. Isto tako smanjeni su porezi i doprinosi na plate", podsjetio je Moisejev
"On je sada veliki šef jednog od najvećih preduzeća u Crnoj Gori, sa ogromnom platom. Djelimično može profitirati i Elektroprivreda (EPCG), jer mislim da je ova kompanija dobila garancije za plaćanje struje, iako po dosta nižoj cijeni isporuke. Ali najviše profitira Ministarstvo ekonomije, jer je ono ispunilo obećanje svog rukovodioca da se KAP spasi", konstatovao je Moisejev.
Prema njegovim riječima, svih ovih godina mediji su se bavili iznalaženjem korupcije u vezi sa KAP-om i rado su špekulisali na ovu temu, ali nijesu htjeli da priznaju ono što je bilo očigledno - svaki ugovor i svaku novčanu doznaku KAP-a crnogorski činovnici proučavali su skoro pod mikroskopom.
"Zato i nije bilo moguće da se pronađu tragovi korupcije ili zloupotrebe položaja u KAP-u, jer toga jednostavno nije bilo. Mislim da je sadašnja situacija sa KAP-om izazvana zbog višegodišnje neodlučnosti Vlade i lošeg stanja svjetskog tržišta aluminijima", kazao je Moisejev.
Sada će, kako je dodao, svi milioni eura prolaziti kroz Montenegrobonus, a pošto je njegov vlasnik Vlada Crne Gore teško je zamisliti ko će i kako da kontroliše novčane tokove.
"Zato se ovdje možemo zaustaviti u potrazi za odgovorima na mnogobrojna pitanja vezana za situaciju i događaje u Crnoj Gori, ma koliko bi nam mogli biti zanimljivi mogući odgovori. Jasno da sve o čemu je ovdje govoreno zahtjeva punu pažnju javnosti i detaljnu analizu", ocijenio je Moisejev.
On je pitao šta se promijenilo od trenutka kada je Vlada pokrenula stečajni postupak i Centralno-evropskoj aluminijumskoj kompaniji (CEAC) oduzela kontrolu nad KAP-om i gdje je Vlada pronašla novac za plaćanje električne energije.
"Poreski obveznici su prisiljeni da svakog mjeseca izdvajaju preko milion eura za održavanje KAP-a. Za razliku od vremena „loše ruske uprave“ sada svaki Crnogorac mora da daje svoj udio u ovaj milion koji je potreban svakog mjeseca za održavanje Kombinata koji tone"
"Osim toga, da ne bi došlo do aktiviranja državnih garancija za kredite KAP je plaćao kamate u iznosu od 750.000 eura. Ova plaćanja smatrana su prioritetnim i izvršavana su uvijek, nezavisno od cijene aluminijuma na svjetskom tržištu", tvrdi Moisejev.
On je objasnio da, kako je cijena aluminijuma i dalje izuzetno niska, KAP je imao poteškoće sa plaćanjem računa za električnu energiju, pogotovo kada je Vlada, prekršivši Sporazum o poravnanju, odbila da izdvoji subvencije za nabavku struje od osam miliona eura.
"EPCG je odbila da isporučuje struju bez odgovarajuće podrške Vlade. Uvoziti struju bilo je još skuplje, a cijene na tržištu aluminijuma i dalje su padale, pa da bi se izbjegli troškovi korišćenja električne energije i prinudni prekid proizvodnje menadžment je Bordu direktora ponudio šemu postupnog gašenja KAP-a sa kasnijim obnavljanjem proizvodnje kada se situacija reguliše", kazao je Moisejev.
Dožić je, kako je dodao, kao predstavnik Vlade u Bordu direktora KAP, iskoristio pravo veta i KAP je nastavio da radi po starom, trošeći električnu energiju koju nije mogao da plati.
"To je dovelo do finansijskih gubitaka i, na kraju krajeva, do stečaja Kombinata", rekao je Moisejev.
On tvrdi da je Vlada uspjela da "spasi" KAP jer je izdala nalog da EPCG smanji cijenu struje za fabriku sa 46 eura za megavat sat na 27,5 eura, a plate zaposlenih i odgovarajući porezi srezani su najmanje duplo.
"Zaposleni u KAP-u danas primaju manje od pola nekadašnje plate. Isto tako smanjeni su porezi i doprinosi na plate. Osim toga Vlada je bila prinuđena da aktivira i uplati državne garancije, preuzme novi dug i plati odgovarajuću kamatu", podsjeća Moisejev.
Sve ovo, kako je ocijenio, znači da je novac za spašavanje KAP-a uzet iz džepova crnogorskih poreskih obveznika i zaposlenih u KAP-u.
"Ovi posljednji sada donose svojim porodicama pola nekadašnje plate, a poreski obveznici su prisiljeni da svakog mjeseca izdvajaju preko milion eura za održavanje KAP-a. Za razliku od vremena „loše ruske uprave“ sada svaki Crnogorac mora da daje svoj udio u ovaj milion koji je potreban svakog mjeseca za održavanje Kombinata koji tone", zaključio je Moisejev.
Bonus video:
