Ministarstvo finansija odustalo je od dodatnih mjera štednje koje su morala da sprovedu preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, jer planira da pitanje visokih zarada riješi posebnim zakonom kojim će se definisati plate u javnom sektoru.
Posebnim zaključcima koje je Vlada usvojila na predlog ministarstva krajem maja traženo je da izvršne direktori javnih ustanova i preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo od 15. juna svoje zarade ograniče na najviše 974 eura (dvije prosječne zarade u državi), kao i da zarade nižih rukovodilaca ograniče na 730,5 eura (jednu i po prosječnu zaradu).
Zaključcima je definisano da ona preduzeća gdje je država jedini vlasnik višak prihoda nad rashodima u iznosu do 70 odsto prebace u državni budžet. Preduzeća i javne ustanove u kojima država ima manje udio u vlasništvu moraju uplaćivati iznos dobiti u državnu kasu proporcionalno udjelu vlasništva.
Obaveza je bila i da se izvrši racionalizacija rashoda koja se odnose na službena putovanja, korišćenje službenih vozila, autorske honorare, konsultantske usluge... Preduzeća moraju i da usklade zarade zaposlenih koji ne pripadaju menadžmentu tako što će njihove koeficijente za plate uskladiti sa onima u državnoj upravi.
Ministarstvo je do 15. jula trebalo da obavijesti Vladu i Skupštinu o tome da li su preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo sprovela dodatne mjere mjere štednje, što nije urađeno. Kako su objasnili početkom avgusta „priprema informacije je u završnoj fazi i u najskorijem roku biće upućena Vladi na usvajanje”.
Sa jedne od sjednica Vlade
Na pitanje „Vijesti” da li su državna preduzeća sprovela ono što je od njih traženo i kolike su uštede iz ministarstva su zvanično saopštili da će to pitanje urediti novim zakonskim rješenjem koje je u pripremi.
„Insistirajući na daljem jačanju fiskalne discipline, a u cilju održivog sistema zarada, kabinet potpredsjednika za ekonomsku politiku i finansijski sistem i Ministarstvo finansija inicirali su izmjenu regulatornog okvira koji definiše zarade u javnom sektoru u pravcu definisanja načina utvrđivanja zarada za sve zaposlene u javnom sektoru koji će biti uslovljen trendom ekonomskih i fiskalnih parametara“, rekli su u Ministarstvu.
Kako je objašnjeno, odredbama tog zakona, čiji glavni cilj će biti definisanje načina obračuna zarada za obavljanje istih poslova, biće obuhvaćena i preduzeća u većinskom vlasništvu države.
Vladini zaključci iz aprila su uslijedili nakon analize Ministarstva finansija o analizi politike zarada i potrošnje u preduzećima u kojima država ima većinsko vlasništvo, a koja je obuhvatila 30 državnih firmi.
Obaveza je bila i da se izvrši racionalizacija rashoda koja se odnose na službena putovanja, korišćenje službenih vozila, autorske honorare...
Taj dokument je pokazao da mnogo preduzeća nijesu ispoštovala Vladinu odluku iz prošle godine da se ograniče plate rukovodećem kadru. Ranije ograničenje je bilo da direktorske plate budu do oko 1.440 eura.
U Vladi ne kažu hoće li smanjiti zarade u državnoj upravi
Hoće li nova zakonska rješenja kojima će se definisati zarade u javnom sektoru donijeti i smanjenje plata svim zaposlenima za sada u Vladi ne mogu da daju precizan odgovor. Ono što je izvjesno za sada je da će u javnim preduzećima biti smanjenja zarada u rukovodećim strukturama, a planirana je i oštrija kaznene politike ukoliko budu poslovali sa gubicima.
“U toku je izrada nacrta zakona koji će se naći na javnoj raspravi gdje će svi zainteresovani imati mogućnost da daju komentare i predloge. Smatramo da je prije izrade teksta nacrta zakona preuranjeno govoriti o detaljima mogućih zakonskih rješenja”, saopšteno je iz Vladinog biroa za odnose Kako se dodaje, nacrtom zakona o zaradama u javnom sektoru obezbijediće se unificiranje načina obračuna zarada za obavljanje istih poslova zaposlenih u javnom sektoru i državnim preduzećima i ustanovama.
“Primarni cilj zakona je da obezbijedi ravnopravno i na zaslugama zasnovano određivanje ličnih primanja zaposlenih, kroz uvođenje mehanizama kojima se prepoznaje i nagrađuje visok kvalitet rada i povećava profesionalnost i efikasnost javnih službi”, smatraju u Vladi.
Iz Vlade kažu da važe mjere štedje, ne informišu koji direktori su oborili plate
Vlada Crne Gore juče je saopštila da su njeni zaključci o usklađivanju visina zarada u javnim ustanovama i preduzećima u kojima država ima većinsko vlasništvo ” i dalje na snazi i da očekuje njihovu primjenu”.
“Vlada će insistirati na dosljednoj primjeni zaključaka sve do stupanja na snagu Zakona o zaradama u javnom sektoru, čija je priprema u toku i kojim će ovo pitanje biti sistemski regulisano u cilju obezbjeđivanja ravnopravnog i na zaslugama zasnovanog utvrđivanja ličnih primanja zaposlenih u javnom sektoru. Odredbama tog zakona biće obuhvaćena i preduzeća u većinskom vlasništvu“, saopšteno je iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću.
Očekuje se da Vlada, pošto tvrde da zaključci važe, saopšti ko je šta od državnih preduzeća uradio, koliko se uštedjelo i da će izvještaj o tome poslati Skupštini, a što je trebalo da uradi do 15. jula.
Galerija
Bonus video:
