Smatramo da Vlada treba dio aktivnosti u vezi sa privatizacijom da preusmjeri ka tržištu kapitala.
Potrebno je pri transformaciji pojedinih državnih i javnih preduzeća, prije same privatizacije „otvoriti“ i putem inicijalne prodaje (IPO) ponuditi tržištu određeni dio kapitala.
Na taj način, makar dio kompanije postaje tržišni materijal, rekao je u intervjuu „Vijestima“ direktor Montenegroberze mr Gojko Maksimović.
Mnogim danima ima svega par stotina ili par hiljada eura prometa na berzi, ali i dalje, ipak, se povremeno desi neka vrijedna transakcija. Kako komentarišete trenutnu situaciju na Montenegroberzi?
Uzimajući u obzir trenutno stanje crnogorske ekonomije i finansijsko okruženje u kojem obavljamo poslovanje, može se reći da je trenutno stanje na tržištu kapitala u ravni ili bilježi neznatno bolje rezultate u odnosu na ostale segmente ekonomije.
Naime ostvareni iznos prometa i zaključenih poslova gotovo da prati trend i ostvarene rezultate iz prethodne godine. Redovni promet je značajno veći u odnosnu na prethodnu godinu, kada je značajniji vid prometa ostvaren putem zaključenja blok poslova ili održavanja aukcije za prodaju paketa akcija.
Karakteristično je sužavanje investitora za manji broj finansijskih instrumenata, odnosno za prije svega kupovinu kompanija koje ostvaruju pozitivne finansijske rezultate. Takođe, interesovanje investitora se veže i za isplatu dividenti, pa su kompanije sa redovnom isplatom profita u vidu dividende u žiži interesovanja.
Šta mislite da bi Vlada i Komisija za hartije od vrijednosti trebalo da urade kako bi poboljšali investicionu klimu na domaćem tržištu kapitala?
U prethodnom periodu, dosta je urađeno u oblasti poboljšanja regulative na tržištu. Najveći pomak postavljen je u oblasti finansijskog izvještavanja. Svakako da će donošenje najavljenog novog Zakona o tržištu kapitala ostaviti značajne efekte na tržištu.
Smatram da će naše tržište kapitala sa približavanjem Evropskoj uniji, postati privlačnije za investicije. Kompleksnost trenutne ekonomske situacije prouzrokovala je i manju pažnju Vlade za poslovanje na crnogorskom tržištu kapitala.
Smatram da bi se uz aktivniju ulogu Vlade postigli značajno bolji rezultati, što bi dovelo i do poboljšanja poslovanja državnih kompanija čije se akcije kotiraju na domaćoj berzi.
Kako gledate na trenutnu trgovinu obveznicama?
Tržište obveznica, koje trenutno predstavlja glavni segment poslovanja kod berzi u regionu, skoro da nije ni aktivno.
Dovoljno je navesti podatak da svakodnevno u sistemu trgovanja imamo unesenih preko 50 kupovnih naloga za državne obveznice (stara devizna štednja) a da zbog gotovo nepostojanja prodavaca na tržištu, ovi nalozi – potencijalni izvor finansiranja za državu, svakodnevno ostaju neralizovani. Ako ovu tražnju možemo posmatrati kao trenutnu likvidnost, ona nije beznačajna za državu.
Sigurno da bi sa javnim pozivom za emisiju obveznica, interesovanje investitora bilo značajnije.
Održavanje aukcija za prodaju trezorskih zapisa na organizovanom tržištu – Montenegroberzi, umjesto dosadašnjeg održavanja „kovertiranih“ aukcija, je sigurno segment kome ćemo pokloniti pažnju i nadamo se privoliti državu za implementaciju elektronskog održavanja aukcija.
Sa razvojem primarnog tržišta novca – aukcija trezorskih zapisa, stvaramo mogućnost za implemetaciju njihovog sekundarnog trgovanja, odnosno dobijamo kompletno novi segment poslovanja i mogućnost uspostavljanja repo poslova (transakcije i poslovi sa unaprijed poznatim uslovima). Na taj način bankarski sektor postaje blisko vezan sa tržištem kapitala što je od velike važnosti.
Šta mislite koji bi se novi proizvodi ili izvedeni instumenti na tržištu mogli ponuditi investitorima?
Razvoj novih finansijskih instrumenta možemo očekivati sa izmjenom Zakona.
Pored odgovarajuće regulative za uspostavljanje novih segmenta trgovanja i uvođenje novih proizvoda neophodan je i ulazak reprezentativne finansijske institucije na našem tržištu, koja bi se javila kao emitent navedenih hartija od vrijednosti.
Najveći potencijal razvoja proizvoda vidimo u uvođenje trgovanja ETF-a (Exchange Trade Funds) – koji bi mogli biti bazirani kako na regionalne nacionalne indekse, tako i na sektorske indekse kompanija u regionu. Na toj osnovi sigurno da bi na najbolji način iskoristili prednost eura kao zvaničnog sredstva plaćanja u Crnoj Gori.
Šta mislite, zašto na primarnom dijelu tržišta odavno nije bila nijedna dokapitalizacija? Zašto vlasnici kompanija ovaj segment zaobilaze iako bi posredstvom novih emisija vlasnici kompanija možda na jeftiniji način dolazili do kapitala, nego dodatnim zaduživanjem u bankama?
Interesovanje kompanija za prikupljanje kapitala putem emisije obveznica ili akcija gotovo da nema. Ova situacija prije svega prouzrokovana je „bankcentričnom“ karakteristikom našeg finansijskog tržišta. Nažalost, trenutna situacija „velikih kompanija“ uzrokovala je u većini slučajeva njihovu podjelu na uspješne kojima nisu potrebna dodatna sredstva i, nažalost, neuspješne koje ne ispunjavaju standarde za dobijanje sredstava.
Takođe, problem „otvaranja“ i javnosti poslovanja i dalje je problematičan za mnoge prilikom pristupanja na organizovanom tržištu. Smatram da je ovdje moguće napraviti značajan iskorak pri finansiranju malih i srednjih preduzeća, kroz njihovu transformaciju i dokapitalizaciju putem berze.
Uskoro prodaja dijela akcija Instanbulskoj berzi
Zašto kasni prodaja manjinskog paketa akcija Montenegroberze Instanbulskoj berzi? Kako je prodaja manjinskog paketa akcija berze, posao koji je od velikog značaja ne samo za Montenegroberzu i crnogorsko tržište kapitala, već i za cjelokupnu našu ekonomiju, navedene aktivnosti idu planiranom dinamikom.
Realizacija navedenih aktivnosti će biti pozitivan signal za sve učesnike na tržištu i za samu reputaciju Crne Gore i njenu izgradnju kao budećeg finansijskog centra u regionu. Atlas grupa, kao većinski vlasnik Montenegroberze, na ovaj način će uspjeti da privuče poslovanje još jedne snažne inostrane institucije.
Bonus video:
