Grahovo i Šasko polje su najveće dvije neiskorišćene zemljišne parcele, pogodne za poljoprivrednu proizvodnju, koje bi, ukoliko se pravilno iskoriste, mogle da doprinesu smanjenju uvoza hrane u Crnu Goru.
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja na čijem čelu je Petar Ivanović pripremilo je Plan razvoja poljoprivrde i presjek potencijalnih projekta koji bi mogli da budu “mamac” za direktne strane investicije. U tom Planu Grahovo i Šasko polje su istaknuti kao površine koje nijesu usitnjenje, kao što je slučaj sa ostatkom Crne Gore “što otežava ozbiljnu industrijsku proizvodnju u oblasti poljoprivrede”.
Jedna od utvrđenih obaveza Ministarstva za 2013. godinu je i usvajanje plana promocije investicionih potencijala Crne Gore i privlačenje investitora u sektor poljoprivrede, kako bi podsticali ukupni ambijent za investiciona ulaganja u poljoprivredu i definisali modalitete valorizacije tih razvojnih resursa. Dokumet sadrži presjeke potencijalnih polja pogodnih za značajnija ulaganja, sa opisom prepreka i benefita za svaki projekat.
“Kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi Crna Gora je uvozno zavisna država. Usitnjeni posjedi, slaba tehnološka opremljenosti, zaostali tehnološki procesi koji se primjenjuju u procesu poljoprivredne proizvonje samo su dio karakteristika koje treba izmjeniti”, navodi se u Planu, uz napomenu da su nedostatak direktne strane investicije i njihov višestruki efekat na cjelokupan sistem.
“Predio Grahovog polja, koji se nalazi u opštini Nikšić, zauzima više stotina hektara obradivog zemljišta. Karakteriše se kao veoma plodno zemljište na kojem se mogu gajiti različite poljoprivredne kulture kao i bavljenje stočarstvom”, smatraju u Ministarstvu.
Istaknuto je da je moguća izgradnja ili rekonstrukcija objekata za primarnu poljoprivrdenu proizvodnju i prerađivačke kapacitete, kao i rekonstrukcija sistema za navodnjavanje. Problem je što ne postoji grafički prikaz za tu katastarsku opštinu, a benefit je to što bi se valorizacijom Grahova povećala proizvodnja na nivou države.
Prednost ulcinjskog Šaskog polja je, kako smatraju, cjelovita površina i to što se nalazi u blizini Šaskog jezera koje je bogato ribom.
“Karakteriše ga prilično plodno zemljište, pogodno za uzgoj širokog spektra poljoprivrednih kultura i to u obimu koji bi značajno doprinio sveukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji”, piše u Planu.
Šasko polje pogodno i za solarne panele
Ono se, smatraju, može iskoristiti za uzgoj organskog povrća u staklenicima, a tvrde da već postoji zaintersovanost investitora. Na Šaskom polju se, kako je rečeno, mogu graditi i solarni paneli za proizvodnju električne energije.
U saradnji sa Savjetom za privatizaciju biće pripremljeni predlozi privatizacija, za šta je, primjera radi, predviđeno preduzeće “Plodovi Crne Gore” koje je u jednakom vlasništvu Ministartva poljoprivrede, Glavnog grada i udruženja poljoprivrednih proizvođača Malesije i Zete.
Istaknuto je i da je za kvalitetnu implementaciju i praćenje investicionih potencijala u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, vodoprivrede i drvoprerade neophodno obezbjediti kvalitetne kadrove u Ministarstvu sa kvalifikacijama koje mogu obezbjediti podršku početim projektima, ali i podstaći i privući nove investitore.
Da bi se ostvarili planovi Ministarstva, kako je navedeno, neophodno je prikupiti tehničku, prostornu i ostalu dokumentaciju, rješiti imovinsko pravne i druge probleme kao što su komunalije, pripremiti i objaviti tendere, naći način kako da se potpuno valorizuju resursi, promovisati modele ulaganja koji će zaintersovati investitore…
U skladu sa intersovanjem potencijalih investitora Ministarstvo će, kako se navodi, potencirati ustupanje koncesija i dovođenje novih investitora za nove fabrike za proizvodnju vode za piće, promovisati projekte u oblasti drvoprerade i uključivanje novih investitora koji će raditi na većem stepenu obrade drveta. Ukoliko bi se takvi pojavili Vlada, koja je usvojila Plan, bi bila spremna da odobrava i nove koncesije na šume.
Samo jedna farma svinja, i to pod hipotekom
Potencijal je uočen i kada je u pitanju uzgoj svinja, ali je Ministarstvo primijetilo i da je problem što u toj djelatnosti postoji samo jedna firma, Pantomarket, koja je u finansijskim problemima.
“Pitanje farme svinja je složeno jer posluje u sastavu Pantomarketa Herceg Novi i po izjavi bivšeg rukovodioca farme, stavljena je i hipoteka Hipo Alpe Adria banke zajedno sa drugom imovinom (živinarska farma i drugi objekti). Veliki problem predstavlja i uvoz komponenti za koncentrat kao što su soja, pšenica i kukuruz”, navodi se u Planu.
Konstatovano je i da tradicionalni način na koji se gaje svinje u Crnoj Gori ima veoma nisku produktivnost, a razlog su ograničena znanja i vještine farmera, neodostatak savremenih tehnologija i njihova primjena kao i ograničena upotreba poboljšavanja genetske strukture životinja.
U okviru Panto grupe posluje i Fabrika stočne hrane koja je u stečaju i jedina je te vrste u Crnoj Gori. Istaknuto je da je fabrika proizvodila kvalitetnu hranu za sve vrste stoke, ali problem je to što je kompletnu sirovinu morala da uvozi.
Bonus video:
