Povećanje poreza na dodatu vrijednost je nužno kako bi smanjili deficit državnog budžeta i spriječili dalji rast javnog duga, kazao je danas ministar finansija Radoje Žugić gostujući na radnom ručku Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham Montenegro).
Odgovarajući na pitanje izvršnog direktora kompanije Domen Predraga Lešića da li će Vlada nakon povećanja PDV-a ukinuti dosadašnje krizne poreze i mjere, Žugić je kazao da će u četvrtom kvartalu ove godine (oktobar, novembar i decembar) razmatrati efekte kriznih poreza i mjera i da će ako bude opravdano neki od njih biti ukinute.
Predsjednica AmChama Svetlana Vuksanović kazala je da Vlada treba da preispita cijelu poresku politiku, kako bi bila funkcionalnija a poslovni ambijent bio povoljniji.
Vlada je u junu prošle godine uvela porez „euro po euro“ na kartice za mobilne telefone, elektronska brojila i kablovsku televiziju, u decembru je, kao kriznu mjeru, zamrznula penzije odnosno nije ih povećala za stopu inflacije, dok je u februaru uvela dodatni krizni porez na plate preko 482 eura.
Lešića je interesovalo i da li je povećanje poreza na plate bilo kontra produktivno, odnosno da li su se poslodavci okrenuli sivoj ekonomiji i isplati plata na ruke.
Žugić je kazao da će tek da rade takve analize i da će krajem godine donijeti odluku o tome da li će se taj porez dalje primjenjivati. On je naveo da su izvorni prihodi države povećanji u prva tri mjeseca, pa čak i naplata PDV-a, za 20 miliona, kao i da je jača akcija države na suzbijanju sive ekonomije doprinijela boljom naplatom državnih dažbina.
On je naveo da će se akcije protiv sive ekonomije nastaviti dodatnom jačinom, kao i da je upravo ona najveća biznis barijera.
„Zbog toga što neko izbjegava plaćanje svojih obaveza državi, legalni preduzetnici moraju da plaćaju više. Vjerujem da ćemo tu pojavu smanjiti i time olakšati kompanijama koje regulatno posluju“, kazao je Žugić
Žugić vjeruje da budžet u 2014. neće biti u minusu
Ministar je naveo da očekuje da naredne godine ne bude deficita u budžetu, kao i da se državni dug održi na ovom nivou i polako počne smanjivati. Državni dug sada je oko 52 odsto BDP-a, a javni dug sa izdatim garancijama i dugovima državnih kompanija oko 70 odsto BDP-a.
Izvršni direktor špeditorske firme Montenomaks C&L Radovan Radulović kazao je da su špeditorske kompanije u Crnoj Gori dobile dopis Uprave carina da će od njih, kao posrednika, biti naplaćen carinski dug ukoliko njihovi klijenti to ne urade. Njima je poslat i spisak od oko 300 firmi, sa ukupnim carinskim dugom od 37,5 miliona.
On je naveo da Carina na veoma sporan način tumači član 201 Carinskog zakona da su špeditorske firme solidarno odgovorne za carinski dug koji naprave njihovi klijenti.
Radulović je kazao da je to zakon iz 2008. godine, i da su svi dugovi morali biti pokriveni bankarskim garancijama, pa je pitao ministra kako je neko dozvolio da dug naraste na iznos od 37,5 miliona a nije aktivirao garancije.
On je naveo i da svih 150 špeditorskih firmi u Crnoj Gori, zajedno sa imovinom njenih vlasnika, ne vrijede ni polovinu te sume i da će ukoliko taj dug bude naplaćivan od njih svi bankrotirati.
Ministar je kazao da je čuo za taj problem i da će sjutra na sjednici komisije za borbu protiv sive ekonomije biti i o njemu riječi, a da će nakon sjednice saopštiti ono što bude dogovoreno.
Savo Đurović iz Porto Montenegra je pohvalio odjeljenja Direkcije za nekretnine i Poreske uprave u Tivtu koje su ubrzale procedure i pomažu im u rješavanju problema koje imaju kao privrednici. On je kazao da se njihovi klijenti interesuju kada će biti moguće on-line registrovanje preduzeća i kada će biti omogućeno investitorima koji ulažu u Crnu Goru da dobiju njeno državljanstvo.
Ministar se prvo zahvalio na pohvalama, a kako moguće nije dobro čuo pitanje rekao je da će predlog o mogućoj on line registraciji jahti prenijeti kolegama. Kazao je i da je formiran tim koji treba da donese rješenje o mogućem davanju državljanstva zainteresovanim investitorima.
Bonus video:
