Povećanje PDV-a ima za cilj da se u budžetu stvori prostor kako bi Vlada preuzela dugove Kombinata aluminijuma na teret građana, smatraju u Mreži za afirmaciji nevladinog sektora.
U MANS-u smatraju da je najavljeno povećanja poreza ishitren potez koji nema potpunu podršku unutar Vlade, "niti se bazira na realnim mogućnostima crnogorske ekonomije, a još manje na finansijskoj sposobnosti građana Crne Gore da još jednom oni na svojim leđima ponesu teret krize, ali prije svega da samo oni plate cijenu pogrešnih odluka Vlade i njenih zvaničnika."
Poručuju da nije tačno da je povećanje u cilju održanja fiskalne stabilnosti i pozivaju potpredsjednika Vlade Vujicu Lazovića, "koji je unutar Vlade i jedan od najglasnijih protivnika povećanja PDV-a, da umjesto utvrđivanja predloga zakona za povećanje poreske stope na 19%, inicira otvaranje široke javne rasprave o ekonomskoj situaciji u kojoj se Crna Gora nalazi, kao i o drugim sredstvima kojima je moguće popraviti finansijske pokazatelje, a da to nije brutalno zavlačenje ruke u džep ionako osiromašenom građaninu Crne Gore".
"Uprkos uvjeravanjima Ministarstva finansije da se teret povećanja poreza neće odraziti na obične građane, sasvim je sigurno da će nova stopa poreza dovesti do povećanja cijena i momentalne inflacije, što je početkom ove godine potvrđeno iz onog dijela Vlade koji se protivi ovoj mjeri. Vujica Lazović je tada potvrdio da je protiv te mjere zbog sasvim izvjesnog opšteg povećanja cijena i "jer bi u konačnom glavni teret pao na sve potrošače - građane Crne Gore". Lazovićevo protivljenje je tada bilo toliko čvrsto da bi, kako navodi, "ozbiljno razmislio da li da bude u izvršnoj vlasti koja se odluči na takav potez", kažu iz MANS-a.
Oni kažu da povećanje PDV-a ima sličan kao prošlogodišnje uvođenje zakona "euro po euro".
"Sa druge strane u Ministarstvu finansija kao osnovni motiv za donošenje ove odluke navode višegodišnji budžetski deficit, odnosno nesklad između budžetskih prihoda i rashoda.
Ako znamo da je prethodne godine jedan od većih rashoda zbog kojeg je rađen rebalans budžeta bilo plaćanje dugova Kombinata aluminijuma, kao i da se ove godine crnogorskom budžetu "smiješi" minimum 60 miliona eura KAP-ovog duga za utrošenu struju, nije teško zaključiti da povećanje poreza, zapravo predstavlja uvođenje takozvanog "poreza za KAP".
Nakon zakona "euro po euro" koji za cilj imao da popuni rupu u prošlogodišnjem budžetu nastalu aktiviranjem garancije datih za kredit KAP-a kod Dojče banke, te uvođenja takozvanog "kriznog poreza" koji je opteretio ionako bijede zarade, novi "porez za KAP" kojim treba da se plati njegova krađa struje, dodatno bi opteretio osiromašene budžete građana Crne Gore", saopštio je MANS.
MANS smatra da bi trebalo razmotriti druge izvore finansiranja budžetskog deficita, podsjetivši na nenaplaćeni poreski dug, ili uvođenje novih i povećanje postojećih poreza na luksuznu robu i usluge.
Bonus video: