Guverner Centralne banke (CBCG) Milojica Dakić u intervjuu “Vijestima” najavio je da vrhovna monetarna institucija neće produžiti odluku o privremenom ograničavanju kamatnih stopa, ali da će sugerisati bankama da ih ne povećavaju.
Dakić smatra da državi ne prijeti bankrot, vjeruje da postoji ozbiljan rizik da KAP neće biti u mogućnosti da otplati kredite za koje je Vlada dala garancije.
On je ocijenio da, ukoliko budu potrebna dodatna sredstva za budžet, izvore treba tražiti u povećanju poreza na dodatu vrijednost i evenutalnom uvođenju poreza na platni promet, ali privremeno.
Građani i privreda nijesu zadovoljni efektima ograničenja kamatnih stopa jer su krediti privredi i stanovništvu i dalje skupi. Šta namjeravate da uradite po tom pitanju?
Kada smo donijeli privremene mjere za ograničavanje kamatnih stopa kao cilj postavili smo da eliminišemo ekstremno visoke kamatne stope na način koji ne bi ugrozio kreditnu aktivnost. Nakon šest mjeseci primjene možemo konstatovati da smo ostvarili ono što smo postavili kao cilj. Banke nijesu kršile odluku, što znači da privredi nijesu odobravani krediti po kamatnoj stopi većoj od 14 odsto, a građanima po kamatnoj stopi većoj od 15 odsto. Uz to, u posmatranom periodu banke su odobrile značajan iznos novih kredita.
Prema preliminarim podacima, od decembra do marta novoodobreni krediti su iznosili 259,9 miliona eura. Takođe, efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite je opala za 1,1 procentnih poena. Najbolji rezultati su ostvareni u oblastima koje smatramo najznačajnijim za privredni razvoj. To su nabavka osnovnih sredstava gdje je prije uvođenja mjera efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa dostizala i 24 odsto, a sada je 12,91 odsto ili refinansiranje obaveza prema drugim bankama gdje smo prije uvođenja privremenih mjera imali kamatnu stopu od 21 odsto, a sada imamo 12,32odsto.
Ipak, treba imati u vidu da CBCG nema efikasne instrumente kojima bi uticala na kretanje kamatnih stopa, kao ni zakonskih ovlašćenja da utiče na njih što imaju neke centralne banke poput američkog FED-a. Stoga ćemo sugerisati bankama da nakon isteka ove odluke ne povećavaju kamatne stope. Nastavićemo da pažljivo pratimo situaciju i u slučaju značajnijeg rasta kamatnih stopa ponovo ćemo uvesti privremene mjere. Sugerisaćemo i državi da razmotri mogućnost propisivanja najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope kroz izmjene Zakona o obligacionim odnosima što bi moglo doprinijeti njihovom snižavanju.
Kako ocjenjujete činjenicu da Vlada u kontinuitetu prevaljuje teret krize na građane kako bi pokrila deficit budžeta?
Kada se pojavi kriza, onda njene posljedice trpe svi i građani i privreda. Ukoliko se ne bi primjenjivale mjere konsolidacije, najviše bi bili ugroženi upravo obični građani, jer bi postojao rizik da se ne isplaćuju ili da se penzije i plate isplaćuju sa velikim kašnjenjima. Nažalost, izuzetak po tom pitanju nije samo Crna Gora, nego i sve zemlje regiona, kao i većina zemalja EU. Ono što bi trebalo razmotriti u narednom periodu je da se od sredstava dobijenih dodatnim oporezivanjem i taksa, dio izdvaja za socijalna davanja za najugroženije gradjane.
Da li smatrate da je država u ozbiljnoj finansijskoj situaciji i da nije daleko od ivice ponora, kako je upozorio potpredsjednik Vlade Vujica Lazović? Da li je Crna Gora blizu bankrota?
Očigledno je da je tekući makroekonomski ambijent pun izazova. Budžetski deficit je visok, a javni dug je prebrzo porastao. Međutim, svjedoci smo i da se ulažu značajni napori u pravcu fiskalne konsolidacije, da bi se spriječilo dalje narušavanje fiskalne stabilnosti. Ovi napori daju pozitivne rezultate, a ozbiljno se razmišlja i o novim mjerama. Stoga smatram da ne postoji osnovan strah da je Crna Gora blizu bankrota.
Treba istaći da je prvi kvartal ove godine u makroekonomskom smislu bio pozitivan. Ostvaren je rast u čitavom nizu sektora poput građevinarstva, šumarstva, trgovine, industrijske proizvodnje, saobraćaja i drugo. Procjena CBCG je da je u prvom kvartalu ostvaren rast između 4,5 i pet odsto. Ipak, treba imati u vidu da nije realno da toliki rast bude zadržan na nivou godine, jer imamo nisku bazu u prvom kvartalu prethodne godine, zbog vremenskih nepogoda. Međutim, za razliku od prethodne godine svakako će biti prisutan rast što će pozitivno uticati na javne prihode i fiskalnu konsolidaciju.
Koliki je, prema Vašoj procjeni, rizik da budžetu ubrzo padne na teret povlačenja rata za kredite za koje je Vlada žirirala KAP-u?
Kao što je CBCG više puta upozoravala u pitanju su visokorizične garancije. Imajući u vidu visok nivo zaduženosti KAP-a, tekuće troškove proizvodnje i nisku cijenu aluminijuma na svjetskim berzama, postoji ozbiljan rizik da KAP neće biti u mogućnosti da otplati ta sredstva.
Misli da nema koristi od dodatnog poreza na luksuz
Podržavate li ideju da treba dodatno oporezovati luksuz i platni promet i na taj način nadomjestiti nedostatak novca u budžetu umjesto najavljenog povećanja PDV -a?
Ukoliko budu potrebna dodatna sredstva za budžet izvore treba tražiti u povećanju PDV-a i evenutalnom uvođenju poreza na platni promet. Ovi (ili jedan od njih) poreski oblici su najadekvatniji zato što oni ravnomjerno prevaljuju teret konsolidacije i mogu brzo doprinijeti “punjenju” budžeta. To su relativno izdašni poreski prihodi koje je teško izbjeći i relativno lako kontrolisati.
Njihovo uvođenje bi trebalo da prati i socijalni program koji bi olakšao položaj najugroženijih kategorija građana. U cilju zaštite najugroženijih građana ne bi trebalo povećavati nižu stopu PDV-a. Obje pomenute mjere bi trebalo da budu samo privremenog karaktera do konsolidacije budžeta. Oporezovanje luksuza često zvuči popularno i vrlo primamljivo za javnost. Međutim, treba biti svjestan činjenice da taj način prikupljanja sredstava ima ograničen domet, a i sve je manji broj građana koji ima luksuznu potrošnju.
Prekomjerno oporezivanje bogatijih građana može narušiti investicioni ambijent, dovesti do premještanja djelova imovine i investicija na druge zemlje u kojima postoje niže poreske stope. To je pokazao nedavni primjer Francuske, ali i velikog broja drugih zemalja, pa i nekih u neposrednom okruženju.
Postoji rizik da krajnji rezultat takvih mjera bude manje, a ne više prihoda u budžetu. Takođe, isključivo oslanjanje na tu vrstu prihoda nije omogućilo fiskalnu konsolidaciju ni u jednoj zemlji, iako je veliki broj zemalja eksperimentisao tim programima. Ovi prihodi mogu biti samo dopunski, a ne i osnovni izvor prihoda na kojima bi se bazirala fiskalna konsolidacija.
Tri banke u minusu, osam pozitivno
Koliko banaka i koje su poslovale pozitivno na kraju prvog kvartala (januar-mart), a koliko i koje negativno i šta je na takav rezultat uticalo?
Bankarski sistem na kraju prvog kvartala ove godine posluje sa dobitkom koji je na nivou sistema i iznosi 9,8 miliona eura. Tri banke su iskazale gubitak u ukupnom iznosu od 1,2 miliona.
Preostalih osam banaka iskazuju dobit u ukupnom iznosu od 11 miliona. Najveći gubitak u sistemu za prva tri mjeseca tekuće godine ostvaruje jedna banka u iznosu od 810 hiljada, a najprofitabilnija banka za posmatrani period poslovanja iskazala je profit od 4,8 miliona.
Na rezultat poslovanja najvećim dijelom su uticali prihodi i rashodi od kamata. Naime, u strukturi prihoda najveće učešće ostvaruju prihodi od kamata 74 odsto i prihodi od naknada i provizija 19 odsto, dok na strani rashoda najveće učešće ostvaruju rashodi od kamata 33 odsto i troškovi zaposlenih 25 odsto.
Galerija
Bonus video:
