Vrhovno državno tužilaštvo mora analizirati izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o izdatim državnim garancijama za kredite kompanijama i da sa finansijskim stručnjacima sprovede istagu o tome kako je trošen novac građana, poručila je poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić.
“Nameće se pitanje kako je neko mogao da izda garancije za firme koje su poslovale sa gubicima. Samo detalji iz izvještaja o garancijama za Kombinat aluminijuma i Željezaru pokazuju da ministarstva ekonomije, finansija i Komisija za kontrolu dodjele državne pomoći nijesu u dovoljno mjeri poštovali propise i jasno je da bi ljudi koju su to radili trebalo da se ispitaju”, ocijenila je je Jasavić u izjavi “Vijestima”.
Ona je upozorila da se prije davanja garancija znalo kako su te firme poslovale i tada je bilo izvjesno da te firme ne mogu vratiti kredite.
Da li će neko krivično odgovarati zbog toga što je DRI u izvještaju o reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. godinu utvrdila da su KAP-u, Željezari i Pobjedi dodijeljene bez izrade procjene opravdanost davanja pomoći, mimo propisa i bez kontragarancija pitanja su na koja u Vladi ne odgovaraju konkretno, već tvrde da su poštovali zakon i spasavali preduzeća u krizi.
DRI je utvrdila da su garancije KAP-u, Željezari i Pobjedi date i bez detaljnih analiza finansijskog položaja tih preduzeća i ekonomske održivosti programa restrukturiranja, kao i bez odgovarajuće procjene mogućih posljedica koje bi aktiviranje garancija imalo po državni budžet. Poreski obveznici su već, zahvaljujući odluci Vlade i vladajuće većine u Skupštini, platili jednu ratu za KAP od 23,4 miliona, cijeli kredit za Željazaru od 32,9 miliona i Pobjedu od 992.000 eura. Za KAP su odobrene ukupne garancije od oko 132 miliona, bez kamata, za Pobjedu 6,4 miliona, Željeznički prevoz 17 miliona, Željezničku infrastrukturu 12 miliona.
GREŠKE će plaćati i oni koji se tek rode
Garancije za svih pet preduzeća i dalje su rizične i postoji opasnost da rate kredita dođu na naplatu iz državnog budžeta, odnosno, da se plate novcem građana. Iako su procedure sprovodile resorna ministarstva ekonomije i finansija i Komisija za kontrolu državne pomoći, krajnje odluke je usvajala Vlada.
U Pozitivnoj smatraju da izvještaj pokazuje da su građani skupo plati greške izvršne vlasti i da će davanje garancija platiti i građani koji tek treba da se rode.
Znali su da je rizično davati garancije: Jasavić
“Odgvornost treba personalizovati, jer ako se to ne uradi i dalje smo u zoni poltičke odgovornosti tek onda se po tom pitanju ne može ništa uraditi ili izglasati sa ovakvim rasporedom političkih snaga. Potrebno je osnažiti institucije pravosuđa i tužilaštva, a za to su nam potrebne ustavne promjene. Tek nakon toga se treba zabaviti analizom svakog ministarstva, a pojedinci koji su u tome učestvovali trebalo bi da se dobro zamisle”, naglasila je Jasavić.
Premijer Milo Đukanović nedavno je u Skupštini obećao da će se utvrditi krivična odgovornost pojedinaca zbog aktuelne situacije u vezi sa Kombinatom aluminijuma (KAP), te da on neće blokirati rad nadležnih državnu organa po tom pitanju.
Aktuelni premijer je bio na čelu Vlade kada je usvojena odluka o izdavanju garancija za 2010. godinu, dok je odluku o izdavanju garancija u 2011. godini potpisao tadašnji premijer Igor Lukšić.
Prema izvještaju DRI u 2010. godini garantovano je za novac u iznosu od 142,8 miliona eura, a u 2011. godini za 22 miliona eura. Garancije uključuju i 49,6 miliona eura za KAP iz 2009. godine. Potpise na te ugovore o državnim garancijama u ime Vlade stavili su resorni ministri finansija i ekonomije u tom periodu Igor Lukšić i Branko Vujović (KAP i Željezara), saobraćaja Andrija Lompar (Željeznički prevoz i Željeznička infrastruktura) i za Pobjedu je predložilo garancije za kredite tadašnje Ministarstvo kulture, sporta i medija, na čelu sa Branislavom Mićunovićem. Ministar finansija je potpisivao sve izdate garancije, jer ih je morao odobriti i taj resor.
ČINJENICE za personalnu odgovornost
I u Socijalističkoj narodnoj partiji smatraju da državno tužilaštvo mora ozbiljno da se bavi izvještajem DRI te da treba personalizovati odgovornost pojedinaca za ogromnu štetu koja je priređena budžetu.
Iz Medijskog centra SDP-a je rečeno je da neće davati odgovore na pitanja da li neko treba da odgovora zbog nalaza DRI i da li tu ima posla za državno tužilaštvo.
“Na potezu su državni organi da pažljivo pročitaju izvještaj i pokrenu sve zakonske procedure, a poslanici SNP -a su ih pozvali da to urade na nedavnoj sjednici Skupštine posvećenoj KAP -u. Zakazao sam sjednicu Odbora za ekonomiju na kojoj će se, shodno zakonu i poslovniku, obaviti posebna rasprava o tom izvještaju što će biti konkretan doprinos zakonodavnog tijela nadležnim institucijama koje treba da rade svoj posao”, rekao je predsjednik Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović.
On je upozorio da i ostatak neaktiviranih garancija predstavlja dnevnu prijetnju javnim finansijama.
“Sada postoje činjenice koje jasno ukazuju da odgovornost treba personalizovati“, naglasio je Damjanović.
On je podsjetio da je na njegovu i inicjativu poslanika SDP -a Damira Šehovića DRI počela da radi tu reviziju.
“U SNP-u smatramo da izvještaj o garancijama svojom sadržinom, konstatacijom i zaključcima ukazuje da su izdate nezakonito, uz nepoštovanje procedura i pravila, a odgovornost je locirana u vladinim organima, ministarstvima finansija i ekonomije i Komisiji za dodjelu državne pomoći”, istakao je Damjanović.
U VLADI ne priznaju propuste
Iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću nijesu dati konkretni odgovori zašto su mimo propisa dodijeljene državne garancije za KAP, Željezaru i Pobjedu, kao i ko treba da odgovara zbog tih propusta. Oni tvrde da su državne garancije dodijeljene “u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći i budžetu i to je bila zakonska obaveza na osnovu procjena poslovanja tih kompanija kroz planove restrukturiranja”.
„Prilikom svake odluke o izdavanju državnih garancija, nakon sagledavanja rizika, procijenjeno je da postoji preovlađujući javni interes u smislu očuvanja radnih mjesta i unapređenja opšteg ekonomskog ambijenta. Svaka garancija znači i rizik od aktiviranja i plaćanja obaveza od strane subjekta koji garantuje. Time i svaka državna garancija znači i potencijalni rizik za poreske obveznike”, odgovorili su iz Biroa.
Država obično izdaje garancije, dodaju oni, kompanijama koje ne mogu samostalno ili pod prihvatljivim uslovima obezbijediti sredstva na tržištu. “Uz to, država prepoznaje potrebu za podrškom kompaniji ili šansu da kroz program restrukturiranja i finansijske konsolidacije ozdravi ojača i samostalno servisira svoje obaveze“ kazali su u Vladinom Birou za odnose sa javnošću.
Većina visokorizičnih garancija izdata je, naglašavaju oni, nakon izbijanja finansijske i ekonomske krize kada je prijetio rizik da se zaustavi poslovanje velikog broja preduzeća i da ti zaposleni ostanu bez posla i da se u krajnjem uruši ukupan ekonomski sistem.
„Izdavanju garancija je pribjegnuto kao krajnjoj mjeri u pokušaju spasavanja i ozdravljenja jednog broja kompanija koje su bile od značaja za ukupnu ekonomiju. Toj mjeri su u većoj ili manjoj mjeri pribjegle gotovo sve države“, naveli su u odgovoru.
Galerija
Bonus video:
