Ministar finansija Radoje Žugić izjavio je da aktuelna situacija u vezi Kombinata aluminijuma ne zahtijeva rebalans budžeta i da se se rizik garancija za njegove kredite, koje bi mogle biti razlog za to, za sada drže pod kontrolom. Rebalans bi izazvao, najavio je on, rast stope poreza na dodatu vrijednost sa sadašnjih 17 odsto.
„Imali smo više susreta sa kreditorima KAP-a sa ciljem postizanja dogovora da se potencijalni teret po osnovu garancija konvertuje u dugoročne kredite koji bi se raspodijeli na više godina. Eventualno povećanje PDV-a, koje je sa sada u formi predloga i o kome će uslijediti rasprava sa svim subjektima na koje bi donošenje odluke imalo implikacije, svakako bi uslovilo rebalans budžeta“, istakao je Žugić u intervjuu “Vijestima” elektronskom poštom.
Kakav je model povećanja PDV-a na 19 odsto i kako možete tvrditi da to neće uticati na budžet građana, ako se u okruženju desilo da su proizvođači i trgovci to iskoristili kako bi podigli cijene i gdje ne treba?
Ta tvrdnja je izvučena iz konteksta moje izjave, kada sam pojašnjavao da je namjera da zaštitimo socijalno najranjivije kategorije stanovništva i onog dijela tražnje koji je apsolutno neelastičan, kroz neznatno povećanje više stope i zadržavanje niže stope na istom nivou. Nedvosmisleno je da će povećanje stope PDV-a usloviti jednokratni rast cijena (kraće po trajanju) i predstavlja teret za budžet svakog građanina.
Radili smo detaljne analize i zamolili stručnjake Svjetske banke da nam pripreme studiju o efektima povećanja stope PDV-a sa primjerima uporednih iskustava. Uporedne analize pokazale su da povećanje stope dovodi do jednokratnog rasta cijena, ali ne i dugoročnu inflaciju. U našem slučaju, ukoliko bi bilo usvojeno selektivno povećanje stopa PDV-a i uz zaštitu niže stope od sedam odsto, koja obuhvata dominantno životne namirnice koje čine nešto oko 50 odsto potrošačke korpe, došlo bi do blagog rasta cijena u nivou od jedne četvrtine do jedne trećine u odnosu na povećanje.
Dakle, rast cijena biće nižeg nivoa zbog selektivnog pristupa, ali i zbog proizvodnje za sopstvene potrebe u našim domaćinstvima (proizvodnje ogrijeva, hrane, voća, povrća,...). Imaćemo elemenat jednokratnog porasta cijena koje će se zadržati na tom višem nivou. Ako povećamo PDV pokrenuli bismo u Vladi diskusiju da se jedan dio prihoda usmjeri za odmrzavanje penzija, kroz model koji bismo usaglasili sa resornim ministarstvom i predstavnicima penzionera.
Zar je pravedno da po istoj poreskoj stopi od sedam odsto budu oporezovane osnovne životne namirnice (hljeb, meso, mlijeko...) i nautičke usluge? I hoćete li konačno početi da oporezujete bogatije građane?
Prema važećem zakonskom rješenju PDV na promet servisnih usluga koje se pružaju u marinama obračunava se i plaća po sniženoj stopi od sedam odsto i primjedba te odredbe vremenski je ograničena do momenta pristupanja Crne Gore EU.
To rješenje je donijeto da bi se podstakao razvoj nautičkog turizma i privukli strani investitori. Uz to, tim rješenjem država je dobila privremeni privilegovani status i značajno konkurentniju poziciju u odnosu na ostale zemlje u okruženju, pa po osnovu migracija iz tih zemalja imamo efekte priliva kapitala.
Kada je poreska politika u pitanju naš cilj je konkurentan, konzistentan i predvidiv poreski sistem za strane i domaće investitore.
Strahujete li da će turistička privreda imati probleme zbog povećanja PDV-a, budući da su cjenovnike usluga za ovogodišnju sezonu već prezentovali na inostranim tržištima?
Nižu stopa PDV-a od sedam odsto, kako sam rekao, planiramo zadržati na istom nivou, a obuhvata i značajan dio turističkih usluga. To znači da bi se samo jedan dio eventualnog tereta prelio na taj sektor.
Da li na turiste ili turističku privredu zavisi od toga kako su prezentovani aranžmani numerički ili opisno. U tom dijelu, moramo sagledati situaciju sa makro aspekta. Iako povećanje bilo kog poreza nije „dobra“ vijest, ono kratkoročno doprinosi snaženju makroekonomske, finansijske, fiskalne i ukupne stabilnosti koja je preduslov privlačenja stranih direktnih investicija, koje su, posebno, prisutne u sektoru turizma.
Dugoročno, stabilnost se postiže kroz proizvodnju nove vrijednosti i snažnije stope ekonomskog rasta.
Prijeti li bankrot
Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović je rekao da je država u ozbiljnoj finansijskoj situaciji i da nije daleko od ivice ponora. Trebaju li građani da strahuju od bankrota?
Prethodni period karakterišu pogoršanje osnovnih indikatora fiskalne stabilnosti bužetskog deficit i nivo javnog duga. U nekoliko posljednjih godina zabilježeni su visoki nivoi budžetskog deficita koji je na kraju prošle godine dostigao nivo od skoro pet odsto BDP-a ,a javni dug 52 odsto BDP -a.
S obzirom na značaj javnog duga u ekonomiji, dostignute limite i predstojeći period dospijeća obaveza prisutani su rizici koji upućuju na oprez u vođenju politike zaduživanja i ukupne fiskalne politike i potvrđuju značaj realizacije Vladinih planove za srednjoročnu konsolidaciju.
Zato je cilj da se trend pogoršavanja budžetskog deficita i javni dug u ovoj i narednoj godini zaustavi. Preduslov za to je obezbjeđenje stabilnih javnih finansija sa posebnim akcentom na smanjivanje potrebe za spoljnim finansiranjem, a samim tim i smanjenjem nivoa javnog duga u budućim godinama.
U tom cilju je nužno da nastavimo fiskalnu konsolidaciju na rashodnoj i prihodnoj strani budžeta gdje na nivou Vlade postoji široki konsenzus o tome. Od primjene mjera tokom ove godine, koja će biti godina velikih izazova, zavisiće održivost javnih finansija, konkurentnost ekonomije i standard građana.
Bonus video:
