Garancije koje je Vlada izdala 2010. i 2011. godine KAP-u, Željezari i Pobjedi date su bez detaljnih analiza finansijskog položaja tih preduzeća i ekonomske održivosti programa restrukturiranja, kao i bez odgovarajuće procjene mogućih posljedica koje bi aktiviranje garancija imalo po državni budžet. Vlada je već platila jednu ratu za KAP od 23,4 miliona i kredit za Željazaru od 32,9 miliona i Pobjedu od 992.000 eura.
To je konstatovala Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju kojim su obuhvaćene sve garancije koje je država dala u 2010. i 2011. godini za pet preduzeća (KAP, Željezara, Pobjeda, Željeznički prevoz i Željeznička infrastruktura).
Ukupna iznos novca koji je obuhvaćen revizijom je 214,3 miliona eura, a kako je objasnila DRI, revizijom je bilo neophodno i da se obuhvate garancije koje je KAP dobio i 2009. godine. Te godine je potpisan Ugovor o poravnanju između Vlade i ruskog partnera CEAC-a kojim je predviđeno izdavanje pet garancija, od kojih su tri date u 2009. godini u iznosu od 49,6 miliona eura.
DRI je konstatovala da su garancije za KAP, Željezaru i Pobjedu date bez čvrstih kontragarancija.
Država nesebično pomagala ruske partnere u KAP-u
Ocjena je da tri subjekata revizije (ministarstva ekonomije i finansije i Komisija za kontrolu državne pomoći) nijesu sa potrebnom pažnjom procijenili finansijsku situaciju KAP-a, Željezare i Pobjede i nijesu dovoljno cijenili nalaze komercijalnih revizora.
“Finansijski pokazatelji poslovanja ukazivali su da oni ne mogu iz sopstvenih izvora finansiranja uredno servisirati kredite, kao i da je doveden u pitanje nastavak njihovog poslovanja. KAP je na kraju 2008. godine imao akumulirani gubitak od 284,3 miliona eura koji je bio mnogostruko veći od osnovnog kapitala od 53,6 miliona, a ukupne obaveze su iznosile 408,4 miliona”, navodi se u izvještaju DRI.
Revizija je pokazala da je prije potpisivanja ugovora o poravnanju za KAP, davanja garancija i drugih pomoći bilo potrebno da dva ministarstva i Komisija urade procjenu opravdanost davanja pomoći i garancija i studiju troškova i koristi za nacionalnu ekonomiju koju bi prezentovali Vladi, pa tek onda donijeli odluku o davanju garancija. DRI navodi da je prilikom izdavanja garancija za KAP Vlada znala da u slučaju kašnjenja bar jedne rate od milion eura banka može aktivirati cjelokupni iznos kredita, da je 131 milion pokriven kontragarancijama (akcijama CEAC-a u KAP-u i Boksitima) koje su tada vrijedjele 22,1 milion ili 16,85 odsto vrijednosti ukupnih garancija. Poslanik Pozitivne Mladen Bojanić uočio je da sada ne vrijede ni dva miliona eura.
BEZ nadzora trošenja novca
Vrhovna revizija, kojom je rukovodio član Senata DRI Branislav Radulović, nije imala na uvid zahtjev KAP-a za davanje garancije, izvještaj o svrsishodnosti njihovog davanja, procjenu fiskalnog uticaja i rizika tih garancija po budžet, a kostatovano je i da dva ministarstva nijesu blagovremeno dostavljala podatke Komisiji za dodjelu državne pomoći što upućuje da nije postojao efikasan nadzor nad trošenjem novca.
Ocjena DRI je da subjekti revizije nijesu u dovoljnoj meri primjenjivali norme koje propisuje procedura izdavanja garancija, da nedostaje procjena kreditnog rizika i odgovarajuća studija troškova i koristi.
“Subjekti revizije su se izjasnili da nijesu imali zakonsku obavezu da urade te dokumente”, ističe se u izvještaju DRI.
Kada je riječ o garancijama koje je država dala Željezničkoj infrastrukturi (12 miliona) DRI je konstatovala da se na osnovu izvršene revizije nije mogla uvjeriti da će korisnik državne garancije u potpunosti moći da izmiruje obaveze po osnovu odobrenih kredita (bez dalje pomoći države), ali ukazuje na “značaj opšteg interesa koji je zastupljen u djelatnosti tog preduzeća”.
I za garancije Željezničkom prevozu (17 miliona) DRI je konstatovala da korisnik državne garancije neće moći da izmiruje obaveze po osnovu odobrenih kredita, ali i ukazuje na značaj javnog interesa koji je bio zastupljen prilikom izdavanja ove garancije.
Utvrđeno je da je 131 milion za KAP pokriven akcijama CEAC-a koje su tada vrijedjele 22,1 milion, a poslanik Bojanić ukazuje da sad nisu ni 2 miliona
Željezara bila i u povlašćenom položaju
DRI je naglasila da je prilikom izdavanja državnih garancija za Željezaru bilo neophodno detaljno sagledati bilanse stanja i uspjeha za 2008. i 2009. godinu, izvještaje nezavisnih revizora o završnim računima za te godine, druge ekonomske pokazatelje poslovanja, visinu duga koji je na kraju 2009. godine iznosio gotovo 88 miliona eura, troškove proizvodnje, cijene na svjetskom tržištu čelika... DRI je navela podataka da je akumulirani gubitak Željezare za period od 2005. do 2010 . godine bio 120 miliona eura.
Država je dala garanciju Željezari kod Kredit Svis banke na 26,3 miliona eura, a kako tadašnji vlasnik MNSS nije vratio kredit Vlada je platila iznos od 32,9 miliona zajedno sa kamatama. Taj novac, prema ukazivanju vrhovne revizije, nije moguće naplati iz stečajne mase jer je cjelokupna imovina fabrike (nakon uvođena stečaja) prodata turskoj kompaniji Toščelik za 15 miliona, a Vlada je tek u trećem isplatnom redu.
Ocjena je i da ministarstva ekonomije i finansija nijesu imala obezbijeđen nadzor nad trošenjem novca iz tog kredita i da izvještaje po tom osnovu nijesu dostavili ni Vladi (što su bili obavezni posebnim zaključkom), ali ni DRI. Nalaz DRI je pokazao i da je Željezara bila u povlašćenom položaju od 2007. do 2009. godine po pitanju plaćanja ulaznog PDV -a jer ga nije plaćala, kao i carinske dažbine. Tad je njome upravljao holandski MNSS. Uz to, nije obezbijedila bankarsku garanciju niti je uplatila depozit kao instrument obezbjeđenja naplate uvoznih dažbina.
IZ DRŽAVNE kase i Pobjedinih 6,4 miliona
DRI je navela i da postoji visok stepen rizika da će garancije za kredite koje je država dala Pobjedi kod Podgoričke (2,9 miliona ) i Erste banke (3,5 miliona) biti aktivirane i isplaćene iz državnog budžeta. Garancije su objezbijeđene u cilju finansijskog restrukturiranje preduzeća.
Za kredit Pobjede kod Podgoričke banke država je odmah po prispjeću platila prvu ratu od 992,2 hiljade eura, a do okončanja revizije nije zaključen ugovor između tog preduzeća i Vlade o regulisanju međusobnih obaveza.
“Zbog činjenice da Pobjeda još nije ostvarila cilj predviđen modelom finansijskog restrukturiranja, odnosno da nije u mogućnosti da u potpunosti konsoliduje poslovanje i izmiruje dospjele obaveze, sa stanovišta DRI dovodi se u pitanje solventnost društva odnosno mogućnost nastavka poslovanja”, naglasila je DRI u izvještaju. Navedeno je i da Ministarstvo finansija nije prezentovalo DRI procjenu kreditnog rizika kod davanja te garancije, kao i da Pobjeda nije uplatila naknadu za rizik shodno zakonu o budžetu.
Galerija
Bonus video:
