Potrošači koji ne obrate dovoljno pažnje prilikom svake trgovine mogu kupiti proizvod bez deklaracije, sa nečitkim rokom upotrebe, bez bilo kakvog objašnjenja o samom artiklu ili sa uputstvima isključivo na stranim jezicima.
Pravilno deklarisanje svakog pojedinačnog proizvoda je obaveza i proizvođača i trgovaca ali predstavnici velikih trgovinskih lanaca u čijim radnjama su “Vijesti” kupile nepravilno deklarisane namirnice, u tome ne vide naročito veliki problem.
“Vijesti” su nepravilno deklarisane proizvode kupile u četvrtak, za šta kao dokaz postoje fiskalni računi, u marketima “Laković” na Zabjelu, “Voli” na Starom aerodromu i “Maksi” u Tržnom centru “Delta”. Nijedan od proizvoda u obiđenim radnjama nije imao istekao rok upotrebe za zazliku od prethodne slične akcije “Vijesti” koja je obavljena u novembru prošle godine. Tada su u “Maksiju” u “Delti” nađene zamrznute morske “kuhane kozice” kojima je 20 dana ranije istekao rok upotrebe, a koje je iz radnje uklonila Fitosanitarna inspekcija nakon prijave “Vijesti”.
Najčešće nepravilnosti su sada uočene na deklaracijama konditorskih proizvoda i konzerviranoj hrani.
Konzerva na kojoj piše da je težine od 111 grama, spakovana u kartonsku ambalažu i na čijoj deklaraciji piše “vongole naturale, proizvođač Vigilante Španija, uvoznik: linea Blu Podgorica, rok upotrebe utisnut na ambalaži”, ne govori ništa o samom sadržaju konzerve. Takav proizvod kupljen je u “Voliju”. Ipak, ko zna engleski može shvatiti da je u pitanju pakovanje čileanskih školjki.
U istoj radnji su kupljene i “Medela” čokoladne napolitanke od 400 grama na kojima je zamrljan rok upotrebe, a pakovane su u plastičnu providnu kesu koja je ručno zalijepljena selotejpom. Na “Karneks” salami Pilino od 400 grama ne vidi se rok trajanja, iako je u pitanju lako kvarljiva roba, dok je na grickalicama Kubeti sa kečapom u pakovanju od 40 grama nemoguće pročitati deklaraciju zbog toga što su slova previše sitna. Proizvod “Wasa” od 110 grama je bez bilo kakve deklaracije i jedino po slici se vidi da je u pitanju sedam parčića neke vrste hljeba koje je upakovano u bijelo-ljubičasto kartonsko pakovanje.
“Što se tiče navedenih proizvoda, u policama su se našli na osnovu dokumenata koji potvrđuju njihov kvalitet i rok. Proizvođač je taj koji štampa etiketu na artiklu ali, naravno, uvijek postoji mogućnost da se deklaracija ošteti prilikom lagera i transporta”, objasnila je marketing menadžerka “Volija” Olivera Šuškavčević.
Ona je kazala da je pravo potrošača da bude pravilno informisan i oni ulažu trud da kontrolišu deklaracije, ali “nažalost mogućnost da nije čitljiva uvijek postoji”.
“Ukoliko nam se potrošači obrate tim povodom, uvijek reagujemo u skladu sa dogovorom sa njima”, kazala je Šuškavčevićeva.
U marketu “Laković” kupljeno je pakovanje od 500 grama “Divela” lazanja. Na njima je bio ispravan rok upotrebe, ali je sve ostalo nerazumljivo jer nije prevedeno na crnogorski ili bilo koji drugi jezik koji je u službenoj upotrebi. U toj radnji u prodaji je i tetrapak sir od 200 grama na kojem piše “La Vache de paris”, a koji je ilustrovan slikom krave, Ajfelovog tornja i tanjira sa sirom. Deklaracije su napisane na makedonskom, engleskom, albanskom, ukrajinskom i ruskom jeziku, a proizvođač je firma “Flechard” iz Francuske. Bez deklaracije je bila i “Truffino” crna čokolada, bombonjere sa lješnikom na kojima je pisalo ”made in Turkey” i informacije o proizvodu su bile samo na turskom. Na pakovanju od 10 malih doza pavlake za kafu, čiji je proizvođač Meggle, nemoguće je pročitati deklaraciju jer su slova previše sitna.
“Pineta” patišpanj kolač od 750 grama, pakovan u plastičnoj kesi koja nije pravilno zatvorena i čiji vrhovi nijesu zalijepljeni, prodaje se bez potpuno prevedene deklaracije, na njoj piše samo ”artikal Pineta kolač, sastav: označen na pakovanju, zemlja porijekla i izvoza Italija, uvoznik Roki komerc Podgorica”. Međutim, na artiklu deklaracija piše na italijanskom, engleskom, njemačkom i francuskom.
“Zapošljeni na odjeljenju za prijem robe su obavezni da kontrolišu rok trajanja i deklaracije na artiklima. Međutim, i pored insistiranja na profesionalnom radu gotovo je nemoguće otvoriti svaki paket robe koja dođe na prijem jer je riječ o robi koja se mjeri desetinama i stotinama tona tokom jednog dana”, objasnio je izvršni direktor HDL “Laković” Predrag Tomović.
On je kazao da ukoliko se, ipak, ispostavi da na nekom artiklu nema deklaracije, kontaktiraju dobavljača da otkloni nepravilnost.
“Smatram da je generalno stanje u trgovini prehranom kada je deklarisanje proizvoda u pitanju odlično, jer ako u radnjama koje imaju po 15 hiljada artikala naiđete na svega par artikala koji nemaju deklaraciju, to ukazuje na visok stepen odgovornosti”, rekao je Tomović i dodao da su primjedbe potrošača vrlo rijetke i da ih odmah uvaže i otklone uz saradnju sa dobavljačem.
I u “Maksiju” je slično, na deklaraciji rolata "Doma Swiss roll” u pakovanju od 300 grama piše ko je proizvođač, izvoznik i uvoznik, ali nema karakteristika proizvoda. Mješavina orašastih plodova sa čokoladom “Scho-ka-kola” u pakovanju od 175 grama se prodaje iako nema bilo kakvu deklaraciju i samo po slici na kesi se vidi šta je u pakovanju, ali ne piše ništa što nije na njemačkom ili engleskom, a vegetarijanska Vitalia soja pašteta, koje ima u svim marketima nema deklaraciju sa koje se može nešto pročitati već samo presitna nevidljiva slova na gornjem poklopcu.
Najčešće nepravilnosti su sada uočene na deklaracijama konditorskih proizvoda i konzerviranoj hrani
Iako ne bi trebalo, u “Maksiju” se prodaje i pakovanje od dvije konzerve tunjevine od po 160 grama, sa izblijedjelom deklaracijom koja sadrži potrebne podatke ali je kartonska ambalaža kojom su obložene konzerve gotovo potpuno upropašćena i pocijepana, što pokazuje da proizvod nije bio pravilno čuvan. Na brojeve nadležnih u “Maksiju”, koji su poznati redakciji, niko se nije javljao zbog čega i nema komentara na uočene nepravilnosti.
Šta treba da piše na deklaraciji
Zakon o zaštiti potrošača propisuje da deklaracija mora da sadrži naziv, odnosno trgovačko ime pod kojim se roba prodaje, naziv i sjedište proizvođača i uvoznika, ako se radi o robi iz uvoza, naziv države porijekla robe i podatke o datumu proizvodnje, količini, sastavu, kvalitetu, tipu i modelu robe, roku i načinu upotrebe, održavanju i čuvanju i upozorenje o mogućim rizicima vezanim za pravilnu i nepravilnu upotrebu robe.
Prema Zakonu trgovac je dužan da obavještenje o robi istakne na svakom pojedinačnom primjerku robe, a kod robe male veličine ili neprikladne za isticanje obavještenja, na zbirnom pakovanju, odnosno na mjestu prodaje.
Iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) više puta upozoravali su da se u trgovinama mogu naći sve vrste nepravilnosti i da su pritužbe potrošača brojne, a i kazne koje pišu inspekcije se odnose na istekao rok upotebe, oštećenu ambalažu, nepotpune deklaracije i nehigijensko čuvanje i stavljanje u promet takve hrane.
Galerija
Bonus video:
