Odbor za ekonomiju, budžet i finansije tražio je od ministarstva finansija da ponovo dostavi mišljenje o mjerama racionalizacije koje je sprovelo šest regulatornih agencije kako bi im mogli korigovali finansijske planove za ovu godinu.
Ministarstvo treba da se izjasni za svaku agenciju pojedinačno jer su one djelimično ispunilo ono što je od njih traženo. Od regulatora je traženo da svedu plate zaposlenih i menadžmenta i ostale troškove na nivo državne uprave.
Oni koji diktiraju cijene struje najbolje zarađuju>>>
Plate zaposlenima u regulatorima iznose od 639,5 eura do 1.201 euro, a rukovodilaca od 1.000 do 1.957 eura. Regulatori su zarade korigovali u procentima od pet do sedam odsto, a veći dio njih nije korigovao ostale troškove jer bi time kao su ocijenili urušili poslovanje.
Pomoćnik ministra finasija za budžet Nikola Vukićević pročitao je pismeno obrazloženje ministarstva u kome je navedeno da su “regulatori sproveli mjere racionalizacije i izvršili su korekcije u određenom procentu, ali su zarade u Agenciji za elektronse komunikacije i poštansku djelatnost i Agenciji za ljekove i dalje značajno visoke”
"I to zbog dva razloga. Njihove zarade su visoke u odnosu na apsolutnu visinu zarada ostalih regulatora, a drugi razlog je što smo na osnovu pravilnika o sistematizaciji vidjeli da je administrativni kadar značajnije zastupljen kod tih u odnosu na ostale agencije. Smatramo da se zarade administrativnog kadra kod te dvije agencije moraju svesti na pristojniji nivo", objasnio je Vukićević.
Ministarstvo finasija je istaklo da pojedini zaposleni treba da imaju konkurentne zarade na tržištu sa kompanijama nad kojima vrše kontrolu, ali ne i administracija.
Mišljenje ministarstva izazvalo je oštre komentare poslanika. Damir Šehović (SDP) kazao je da je to mišljenje šturo, lider SNP-a Srđan Milić da “odbor ne može biti oružje u rukama ministarstva finansija koje je zahtijevalo da se poslanici bave platama regulatora”, Mladen Bojanić (Pozitivna) ocijenio je da se iza Vladinog zahtjeva krije šuma problema o stvarnom radu regulatora, Zoran Vukćević (DPS) pitao je koji su kriterijumi da se utvrdi ko su eksperti...
Predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović ocijenio je da se u javnosti pogrešno vidi značaj i uloga regulatora, kao i da treba imati malo više povjerenja u ljude koji obavljaju poslove regulacije.
Predsjednik Odbora direktora RAE Dragutin Martinović odbacio je optužbe poslanika DF Milovana Đukanovića da su regulatori van sistema kontrole.
“Redovno podnosimo sve izvještaje o radu i finansijske izvještaje Skupštini koja je detaljno upućena u to što radimo”.
Odbor je razmotrio i mjere štednje koje je sprovela Centralna banka (CBCG) čiji je prvi čovjek Milojica Dakić naveo da su smanjili plate zaposlenima za tri odsto, za 10 odsto naknade članovima Savjeta, da su ukunuli bonuse, racionalizovali druge troškove poput službenih putovanja i stručnih usavršavanja.
Prosječna neto zarada zaposlenih u CBCG je 699 eura, a naknade članovima Savjeta 1.000 eura...
Direktor Fonda Predrag Marković objasnio je da su naknade članovima upravnog odbora sveli na pola prosječne zarade, predsjedniku upravnog obora na jednu prosječnu zaradu, da su smanjli plate šest zaposlenih za tri odsto, da su u prošloj godini smanili i plate zaposlenima sedam odsto, a direktoru 10 odsto...
Nije navedeno kolike su zarade direktoru Fonda za zaštitu depozita i prosječne plate u toj instituciji.
Đurović radio u 15 odbora
Ipak, najoštrije kritike na račun stava ministarstva stigle su od predsjednika odbora direktora EKIP-a Šalete Đurovića.
“Gdje su vam kriterijumi za određivanje plata i ekspertskog tima? Kako da to uradimo? Takvim stavom samo unosite zlu krv među radnicima. Radio sam prije ovog posla u državnoj upravi godinama i znam dobro da se to tamo nije moglo tako lako odrediti. Recite ko su tamo eksperti? Zaposleni u ageneciji nemaju izuzev plate nikakve naknade, za razliku od državnih službenika koji dobijalju naknade za razne radne grupe, komisije, odbore... Priznajem da sam dok sam radio u državnoj upravi bio u 15 odbora i znam kako tamo stvari funkcionišu po pitanju novca”, kazao je Đurović koji je ostavio poslanike bez odgovora na pitanje “da li je bio istovremeno član u svih 15 odbora”.
Zašto KHOV povećava broj radnika
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović zamjerio je Bojaniću na ocjeni da taj regulator ne dijeli u radu aktuelnu situaciju na tržištu.
“Mladen Bojanić je nekada bio direktor Montenegroberze. Nemam ambiciju da svodim ovu raspravu na lični nivo, ali ako bude trebalo imaću sa čime” zaprijetio je Đikanović.
Bojanić je objasnio da nema ništa lično već samo ukazuje na činjenicu da raste broj zaposlenih u komisiji, kao i da oni rade neke druge poslove na tom tržištu.
“Otvorite slobodno tu priču do kraj ovdje pred svima ako mislite da ima bar jedan lični razlog”, naglasio je Bojanić, dok je predsjednik odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović istakao da je dobro što u tom skupštinskom tijelu sjedi Bojanić jer je čovjek koji ima iskustvo u radu.
Galerija
Bonus video:
