Dopunom Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica po većoj poreskoj stopi od 15 odsto biće oporezovana, kako je za “Vijesti” pojašnjeno iz Ministarstva finansija, samo lična primanja (zarade, upravni odbori i slična primanja) koja su u bruto iznosu iznad 720 eura (neto 480). Za ostale prihode fizičkih lica (ugovori o djelu, izdavanje nekretnina, prihodi od kapitala i kapitalni dobici) će se primjenjivati dosadašnja stopa od devet odsto.
Od naplate kriznog poreza, koji je vlast uvela, budžet će dobiti 12,5 miliona eura.
U lična primanja se, kako je navedeno u zakonu, ubrajaju prihod koji poreski obveznik ostvari od zaposlenja, naknada, naknade troškova za poslovna putovanja, ishranu i smještaj u vezi sa tim putovanjima, troškovi selidbe i naknada za upotrebu sopstvenog vozila u službene svrhe, sva druga primanja po osnovu radnog odnosa, privremeni ili povremeni poslovi i ostalo.
Ličnim primanjima smatraju se i primanja ostvarena u obliku bonova, novčanih potvrda, akcija ili robe, činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda poreskog obveznika novčanom naknadom ili neposrednim plaćanjem.
Ono što se neće oporezovati dodatno su prihodi fizičkih lica od samostalne djelatnosti, u koje se ubrajaju, prihod ostvaren od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih usluga i prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda.
Slobodnim zanimanjem se, prema zakonu, smatraju djelatnosti zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, inženjera, arhitekata, savjetnika, konsultanata, prevodilaca, naučnika, književnika, novinara, umjetnika, sportista i drugih sličnih djelatnosti. Neće se dodatno oporezovati ni prihod od imovine i imovinskih prava ostvarenih izdavanjem u zakup pokretne i nepokretne imovin, prihodi od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijske svojine i drugih imovinskih prava, kao ni prihodi od poljoprivrede i šumarstva.
Država dodatno neće oporezovati ni prihode fizičkih lica od kapitala, u koje se ubrajuju prihodi od kamata, udjela u dobiti koje ostvare članovi uprave i zaposleni u novcu ili akcijama, od korišćenja imovine i usluga od strane vlasnika i suvlasnika kapitala za njihove privatne potrebe, dividende i udjela u dobiti. Tu se ubrajaju i primanja po osnovu akcija i učešća u kapitalu članova uprave i zaposlenih u društvu kapitala koje dobiju ili kupe pod povlašćenim uslovima, kao i prihodi ostvareni prodajom imovine i to nepokretnosti, udjela u pravnom licu i hartija od vrijednosti
Ako građanin ima više primanja - nema sabiranja
Ministarstvo finansija je odgovorilo i da neće sabirati prihod ako fizičko lice ima neki oblik zarade kod više poslodavaca.
“Neće biti kumuliranja prihoda, samo ukoliko je pojedinačno bruto primanje na mjesečnom nivou iznad 720 eura, oporezivaće se po višoj stopi”, saopšteno je iz Ministarstva.
To znači da ako građanin ima zaradu kod jednog poslodavca od primjera radi 400 eura, a kod drugog naknadu od 400 neće plaćati dodatni porez. Ukoliko bi bilo sabiranja on bi bio dodatno oporezovan na razliku do prosječne od 480, odnosno na 320 eura sa 28 eura.
To znači i da će državni funkcioneri, koji osim plate primaju i naknade kao članovi odbora u državnim preduzećima i ustanovama, biti oslobođeni sabiranja čime im se smanjuje iznos za dodatno oporezivanje.
Bonus video:
