Turističko ugostiteljsko preduzeće (TUP) “Južni Jadran”, nekadašnji gigant iz Herceg Novog, i zvanično je ugašen 4. juna ove godine i više ne postoji. Njegova višemilionski vrijedna imovina pripala je firmi Carine podgoričkog biznismena Čedomira Popovića, koja je do sada značajan dio preprodala za mnogo veće iznose.
TUP “Južni Jadran” bio je uspješna kompanije sve do privatizacije 2001. godine, kada je 31 odsto kapitala državnih fondova preuzela firma “Carine” i sam Čedomir Popović za ukupno 247 hiljada tadašnjih njemačkih maraka. Tada je imovina kompanije bila procijenjena na 20 miliona maraka. TUP “Južni Jadran” je tada imao preko 100 hiljada kvadrata zemljišta, od čega 70 hiljada kvadrata na samoj obali mora. U sastavu kompanije bili su motel Vinogradi i zemljište u Sutorini, kompleks Lazaret na 16 hiljada kvadratnih metara u Meljinama sa marinom, restoran i plac u Kumboru, dječije odmaralište na obali u Baošićima sa pripadajućim zemljištem od 26,7 hiljada metara kvadratnih, hotel Delfin u Bijeloj i kafe-bar Lada na glavnom hercegnovskom trgu. Kompanija je imala 180 radnika.
Predsjednica nevladine organizacije “Južni Jadran”, koja okuplja bivše radnike ove kompanije i više od deceniju i po vodi bitku da dokaže brojne nezakonitosti koje su pratile privatizaciju, Nada Popovć Đurašković kaže da je gašenje firme očekivana odluka, jer je, kako smatra, “Južni Jadran” nezakonito privatizovan pa i njegova likvidacija nije mogla biti zakonita.
“Imajući u vidu obim trenutnih, a i planiranih investicija u hotelsko turističke objekte crnogorsko/ruskih građevinskih lobija od Bijele do Meljina i to isključivo na bivšoj imovini TUP “Južni Jadran”, priča oko načina privatizacije, uvođenja u stečaj i likvidacije morala se staviti ad-akta kako bi se sakrili mnogi poslovi a te radnje zastarjele”, uvjerena je Popović Đurašković
Prema njenim riječima, postoji osnovana sumnja da je Popović preko organa upravljanja, upravljao imovinom povezanih pravnih lica, te zloupotrebom ovlašćenja u organima upravljanja ta dva društva, prenio imovinu društva AD “Južni Jadran” na drugo svoje privredno društvo sa ograničenom odgovornošu DOO “Carine” fingiranim ugovorom o kupoprodaji imovine, nakon čega je pokrenuo postupak dobrovoljne likvidacije akcionarskog društva.
“U tom postupku privatizacije stekao je većinski akcijski kapital, jer je to društvo ostalo u potpunosti bez imovine i mogućnosti daljeg obavljanja djelatnosti, a sve bez odluke Skupštine akcionara”, objašnjavju iz NVO “Južni Jadran”.
Sada već bivši radnici “Južnog Jadrana”, okupljeni u NVO “Južni Jadran”, tvrde da prilikom prodaje državnog paketa akcija nije poštovan Zakon o hartijama od vrijednosti, koji je donesen 20 dana prije potpisivanja ugovora, i da je kupoprodaja izvršena “pod okriljem mraka i na privatnom tržištu hartija od vrijednosti”, po osnovu specijalne aukcije i uredbe Vlade Crne Gore koja je ukinuta šest mjeseci nakon prodaje “Južnog Jadrana”.
Nakon što su ga Carine preuzele “Južni Jadran” počinje da posluje sa gubitkom a vrijednost firme se obezvređuje. Popović od malih akcionara otkupljuje još 43 odsto akcija “Južnog Jadrana” na svoje ime, za približno sedam odsto nominalne cijene. Kompanije nakon toga odvode u stečaj, pa podnose zahtjev za dobrovoljnu likvidaciju. Ukupno ga je većinski paket od 51 odsto koštao oko pola miliona maraka.
Popović je 2008. godine, kada je kontrolisao 95 odsto akcija “Južnog Jadrana”, kompletnu imovinu te kompanije prodao svojim Carinama za 11,5 miliona eura. Najveći dio tog novca ponovo je završio u njegovim firmama. Državni procjenitelj je imovinu procijenio na 30 miliona eura i odredio porez na promet nepokretnosti od 900 hiljada eura. Međutim, ni taj porez nije plaćen, a Ministarstvo finansija je formalno tek 2017. godine donijelo rješenje kojim je Carine oslobodilo plaćanja obaveznog poreza na promet.
Nakon što su Carine preuzele imovinu “Južnog Jadrana”, krenule su u rasprodaju djelova imovine.
Prema tvrdnjama NVO “Južni Jadran”, Popović je zemljište i imovinu “Južnog Jadrana” platio ispod tržišne vrijednosti. Kao dokaz za to, ističu to što je Popović za peti dio imovine “Južnog Jadrana” - Lazaret u Meljinama sa 16.000 kvadrata zemljišta sa marinom, prodao ruskom biznismenu Genadiju Borisovu za 12 miliona eura.
Carine nijesu imale dokaz da su kupujući “Južni Jadran” platile tržišnu cijenu i za zemljište te kompanije, koje je bilo društveno a koje je koristio “Južni Jadran”.
“Čak ni ovakav Savjet za privatizaciju nije se usudio da konstatuje da je Popović kroz kupovinu akcija platio tržišnu cijenu zemlje. Ovaj primjer jasno svjedoči zašto vlastima ne odgovara da se donese zakon da kazneno djelo nastalo kroz privatizaciju društvene imovine ne zastarijeva. Uprava za nekretnine je nakon godina natezanja ruske investitore na objektu Lazaret koji zemljišta uknjižila kao vlasnike.
Dakle, mišljenje Savjeta za privatizaciju se, kada to povlašćenim odgovara, tumači kao fakultativno”, ističe Nada Popović Đurašković.
Nakon što je ovo zemljište uknjiženo na nove vlasnike, NVO “Južni Jadran” je podnijelo krivičnu prijavu za zloupotrebu službenog položaja protiv direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića, generalne direktorice Direktorata za imovinsko pravne poslove Ministarstva finansija Ane Cerović i Čedomira Popovića.
Predstavnici NVO “Južni Jadran” navode da je Kovačević uticao i vršio pritisak na potčinjene državne službenike da donesu nezakonito rješenja upisa prava svojine na privredno društvo “Imperio Holding Limited” za Lazaret. Tvrde da je Kovačević znao da je Popović Lazaret stekao u postupku privatizacije “Južnog Jadrana” i da za njega nije platio tada važeću tržišnu cijenu.
Kovačević je Popoviću, tvrde iz NVO “Južni Jadran”, na taj način omogućio protivpravno sticanje prava svojine bez prethodno potrebnog pribavljanja mišljenja iz čl. 419 st. 4 Zakona o svojinsko pravnim odnosima, a na štetu države Crne Gore.
“Jasno je i polupismenom da sa tim novcem i kasnijim dokupom akcija od radnika, Popović nije platio tržišnu cijenu zemljišta i objekata. Na naše prijave tužilaštvo se nije mnogo osvrtalo iako su i javno izjavljivali da je predmet u uzviđaju. Izviđaj evo traje dvije decenije. Ima mnogo razloga da osnovano sumnjamo da u “ovom poslu” Popović nije sam”, navodi Popović Đurašković.
Svih proteklih 17 godina, koliko traje gašenje “Južnog Jadrana” iz kompanije Carine su saopštavali da je privatizacija i svi naknadi postupci urađeni u skladu sa zakonom.
Niko nije konsultovao manjinske akcionare
Niko nije konsultovao manjinske akcionare koji su u vlasništvu imali oko 4 odsto akcija, o gašenju preduzeća “Južni Jadran”. Prije godinu i po likvidacioni upravnik Vlajko Miličević, koji je prije penzionisanja bio glavni inspektor za privredni kriminal u Ministarstvu unutrašnjih poslova, a nakon toga i zaposlen kod Čedomira Popovića je donio samostalnu odluku i ostatku manjinskih akcionara uplatio kod CKB vrijednost preostalih akcija od oko 600 eura po vaučeru. Manjinske akcionare niko nije pitao slažu li se ili ne. Neki su preuzeli novac, a drugi nisu. Specijalno državno tužilaštvo je prije nepune dvije godine saopštilo da je predmet formiran i da je u izviđanju. Nakon toga se više nije oglašavao.
Da li je Popović mogao sve da radi bez zaštite sa vrha
U NVO “Južni Jadran” tvrde da im je od 2001 godine, kada je Popović kupio 31 odsto akcija preduzeća TUP “Južni Jadran”, jasno da su iza ovog posla ozbiljniji igrači nego što je Popović.
“Preduzeće “Južni Jadran” više ne postoji, Popović krčmi imovinu za debele novce, prodaje državno zemljište kao svoje, gradi objekte bez dozvole, država ga oslobađa obaveznog poreza na promet, nadležni mu očito ne smiju ništa i mi kao NVO smo tu nemoćni, bar dok zaštitnici ne izgube moć. Mi ćemo sigurno nastaviti da se borimo za naša prava, da li će nadležni koji su zaduženi i plaćeni da štite interes države braniti njene i naše interese to ćemo tek da gledamo. Dok Crna Gora ne dobije profesinalne, nezavisne i hrabre istražne organe, neće biti revizije ove ni sličnih privatizacija u našoj zemlji”, zaključuju iz NVO “Južni Jadran”.
Bonus video:
