Proizvodnja hrane narednih godina će u većini zemalja južne Evrope biti otežana zbog učestalih suša i visokih temperatura, pa će proizvođali morati da se preorijentišu na sorte otpornije na vremenske nepogode, ocijenio je u razgovoru za „Vijesti” predsjednik Poljoprivredne unije Dragoljub Nenezić.
On upozorava da će cijene hrane zbog toga u narednom periodu nastaviti rast i dodaje da će podrška države domaćoj proizvodnji biti neophodna.
„Podrška države mjerama za nabavku dobrih sistema za navodnjavanje može doprinijeti manjoj zavisnosti od vremenskih neprilika i povećati prinos po jedinici površine, a samim tim i smanjiti zavisnost Crne Gore od uvoza. Smatramo da ovo treba da bude jedan od prioritetnih zadataka Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja”, naveo je Nenezić.
On je istakao da je za najveći broj ljudi iz poljoprivrede bio neočekivan izbor Petra Ivanovića za ministra poljoprivrede, prije svega zbog njegove ekonomske filozofije.
„Poznato je da je gospodin Ivanović u javnosti prepoznat kao zagovornik neoliberalnog koncepta, koncepta koji ne odgovara razvoju poljoprivrede. Očekivali smo da Ivanović do sada izađe pred crnogorsku javnost i saopšti svoje viđenje i stav o crnogorskoj poljoprivredi i načinu kako da se unaprijedi ta proizvodnja i smanji spoljnotrgovinski deficit”, rekao je Nenezić.
Očekivali su, prema njegovim riječima, da novi ministar do sada održi konsultacije sa predstavnicima svih sektora u poljoprivredi na kojem bi mu predstavili predloge i mjere za unapređivanje crnogorske poljoprivrede.
„Naša želja jeste da se jasno kaže šta će Crne Gora uraditi u narednom periodu za svoju poljoprivredu i koja su očekivanja od te proizvodnje”, istakao je Nenezić.
U Uniji smatraju da 350 miliona vrijedna godišnja proizvodnja u poljoprivredi zaslužuje veću podršku države, a komentarišući najavu premijera Mila Đukanovića da će se to i desiti, Nenezić kaže da je prije svega potrebno povećati godišnji agrobudžet sa 30 na 50 miliona eura.
„Imamo potencijal od 0,84 hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika, dok je Holandija sa 0,11 hektara po stanovniku jedan od največih izvoznika poljoprivredno–prehrambenih proizvoda u Evropi. Šest odsto zaposlenih u poljoprivredi i veliki broj porodica koje žive od poljoprivrede zaslužuje snažnu i iskrenu podršku”, ocijenio je Nenezić.
„Imamo potencijal od 0,84 hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika, dok je Holandija sa 0,11 hektara po stanovniku jedan od največih izvoznika poljoprivredno–prehrambenih proizvoda u Evropi"
Loše vremenske prilike u 2012. godini, prvo snijeg koji je blokirao Crnu Goru, a zatim sušno i izuzetno toplo ljeto prouzrokovali su manje prinose na poljoprivrednim gazdinstvima, rekao je Nenezić i dodao da, iako je Ministarstvo poljoprivrede reagovalo sa nizom mjera da se popravi navedena situacija, te mjere nijesu dale očekivane rezultate, prije svega u stočarstvu.
„Zbog toga danas imamo skoro neodrživu proizvodnju na većini farmi”, upozorava Nenezić.
Dodaje da zabrinjava i rastući robni deficit Crne Gore, koji postaje neodrživ, a posebno izuzetan uvoz hrane u 2012. godini.
„Ne vidim ni u narednom periodu političku volju da se navedena situacija promijeni nabolje. Crna Gora, prije svega kroz domaći turizam, ali i trgovinu sa susjednim zemljama ima mogućnosti da značajno više plasira svojih proizvoda i poveća izvoz, čime bi se dijelom supstituisao uvoz i povećao izvoz, što bi dovelo do smanjenja spoljno-trgovinskog deficita”, dodao je Nenezić.
Akcenat, prema njegovim riječima, treba staviti na podršku domaćoj proizvodnji i na podsticanju izvoza za firme i proizvode koji imaju kvantitet i kvalitet za međunarodnu utakmicu.
„Za sve ovo potrebna je jasno izražena politička volja i jasan stav Vlade da je poljoprivreda razvojna šansa Crne Gore i takav stav da bude podržan prije svega budžetom, koji će se opredijeliti za poljoprivredu, kao i drugim mjerama koje doprinose jačanju ove privredne grane”, rekao je Nenezić.
Agrobudžet najniži u regionu
Nenezić je naglasio da je tokom 2012. godine u razgovorima sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede konstatovano da je budžet za poljoprivredu izuzetno nizak, najniži u regionu. Traženo je da taj budžet makar u 2013. i narednim godinama ima tendenciju značajnog pomaka i da se stremi budžetu koji bi iznosio 5 odsto nacionalnog budžeta.
„Takođe smo konstatovali da bi budžet u 2013. godini, uz sva razumijevanja trenutne situacije, trebalo da iznosi minimum 30 miliona eura uz izmještanje nekih mjera u druga Ministarstva, čime bismo dobili zamajac koji bi pokrenuo crnogorsku poljoprivredu. Javno i jasno smo obrazložili naš stav da budžet od 50 miliona eura u kontinuitetu 10-ak godina dovodi do situacije da crnogorska poljoprivreda bude konkurentna i kvalitetom i kvantitetom na svim tržištima”, rekao je Nenezić.
Potrbna jasna strategija
Nenezić očekuje da ministar poljoprivrede razdvoji socijalnu poljoprivredu, koja treba da ima posebno mjesto u mjerama podrške, od robne proizvodnje kao grane privrede koja može doprinijeti sveukupnom razvoju crnogorskog društva.
„Očekujemo jasnu strategiju razvoja poljoprivrede u naredne četiri godine, jasnu visinu budžeta za navedeni period sa mjerama podrške, kao i obezbjeđivanje kvalitetnih kredita za investicije koji će omogućiti ravnomjeran razvoj primarne proizvodnje i agroindustrije. I tek tada možemo reći ima li šanse za crnogorsku poljoprivredu”, kazao je Nenezić. On podsjeća da je bužet za poljoprivredu u zemljama iz kojih najviše uvozimo prehrambenih proizvoda, povećan 2013. godine u odnosu na 2012. godinu. „U Srbiji je taj budžet četiri odsto nacionalnog budžeta, u Federaciji BiH 35 miliona eura, u Hrvatskoj preko 800 miliona eura. Ako imamo otvorene granice, ne znam kako da proizvodimo robu koja će biti konkurentna proizvodima koji dolaze iz ovih zemalja”, smatra Nenezić.
Domaći proizvodi kaskaju po cijenama i asortimanu
Govoreći o plasmanu domaćih poljoprivrednih proizvoda na tržištu koje je u potpunosti liberalizovano, Nenezić kaže da je domaća hrana u najvećoj mjeri usklađena sa standardima koji važe u EU. Treba, prema njegovim riječima, raditi na cjenovnoj i asortimanskoj konkurentnosti.
„Standardi kvaliteta, ekološki standardi, brojne nagrade na međunarodnim sajmovima i manifestacijama, kao i osvojena priznanja za kvalitet govore o tome da je crnogorski poljoprivredni proizvod kvalitetom izuzetno konkurentan. Cjenovna konkurentnost i konkurentnost u asortimanu je cilj kojem treba težiti i u narednom periodu, ali je do tog cilja mnogo lakše doći ukoliko imate nedvosmislenu podršku države”, smatra Nenezić.
On ističe primjer slovenačkog trgovačkog lanca “Merkator”.
“Kvalitetna trgovina garant je uspješnog razvoja domaće privrede i tu imamo primjer 'Merkatora', koji je bio državni projekat Slovenije, što potvrđuju i izjave slovenačkih proizvođača da se ne boje za svoju proizvodnju dok je 'Merkatora'. Smatramo da treba podržati domaću trgovinu koja bi se širila na zemlje regiona, čime bi naš ulazak na njihova tržišta bio značajno olakšan”, kazao je Nenezić
Galerija
Bonus video:
