Ukoliko se ostvare budžetske projekcije za 2013. godinu i javni dug ostane ispod 55 odsto bruto-domaći proizvoda (nijesu uračunate državne garancije) smatram da neće biti potrebno povećanje poreza na dodatu vrijednost. Ako se to ne desi onda se ozbiljno mora razmotriti opcija povećanja PDV-a.
To je u intervjuu za “Vijesti” ocijenio glavni ekonomista Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris u odgovoru na pitanje da li je manje zlo manjak u državnoj kasi nadomjestiti višom stopom PDV -a ili novim zaduženjima.
On je podsjetio da je prilikom definisanja fiskalnih pravila (koja su na javnoj raspravi do kraja januara) predviđeno da je ukoliko javni dug dostigne nivo od 55 odsto BDP-a potrebno preduzeti mjere za ograničavanje njegovog daljeg rasta.
Smatrate li da će Vladina projekcija o potrebi zaduženja za 2013. godinu u visini od 250 miliona eura biti, kao i 2012. godine, uvećana i na čemu temeljite stav?
U ovom trenutku je teško dati pouzdanu procjenu, ali će po mom mišljenju to zavisiti od nekoliko faktora, kao što su da li će se ostvariti prognozirani rast BDP-a od 2,5 odsto, da li će biti aktivirane neke garancije, šta će se dešavati na globalnom nivou. A prije svega u EU i našem neposrednom okruženju, da li će se poboljšati naplata poreza...
Imate li predlog kako bi Vlada mogla da riješi pitanje rizičnih garancija za KAP ako dođu na naplatu jer bi to moglo da ugrozi budžet?
Ukoliko dođemo u situaciju da se aktiviraju garancije izdate za KAP najbolja opcija bi bila da se Vlada dogovori sa kreditorima da preuzme njihovu otplatu po dinamici prema kojoj je trebao da ih otplaćuje KAP ili da se zamijene s novim dugoročnim aranžmanom. Ne treba isključiti ni mogućnost da kreditori to neće prihvatiti, kao što nije bilo prihvaćeno ni prilikom aktiviranja prethodnih garancija. U tom slučaju treba imati spreman plan od koga će se država zadužiti u kratkom roku, jer toliki iznos sredstava neće biti moguće isplatiti jednokratno iz budžetskih izvora.
Mogu li građani i privreda očekivati više kredita i niže kamate 2013. godine?
I nivo kredita i visina kamatnih stopa su dio poslovne politike banaka. Centralna banka je svjesna da su ovo akutni problemi za našu privredu i pokušava da indirektnim mjerama, koje su joj na raspolaganju, olakša ove probleme. Više puta smo donosili set olakšica za restrukturiranje kredita. Tokom 2012. godine smo donijeli set privremenih mjera koje se odnose i na aktivne i na pasivne kamatne stope, a za 2013. godinu planiramo pokretanje programa restrukuriranja loših kredita, koji bi ako bude uspješan dao stimulans novoj kreditnoj aktivnosti.
Da li će se i dalje uvećavati nelikvidnost privrede?
Usporen ekonomski rast, visok procenat kredita koji kasne sa naplatom, usporena kreditna aktivnost, poreski dug i drugo su faktori koji ukazuju da će problem nelikvidnosti biti aktuelan i u 2013. Očekujem da će se nastaviti rast vrijednosti blokiranih računa, ali po nešto sporijoj tendenciji u odnosu na prethodne godine.
Ozbiljno ispitati i opciju zatvaranja KAP-a
Dugo se pregovara sa potencijalnim novim partnerima za KAP, ali ništa od toga. Kako biste Vi riješili problem?
Smatram da je postojeće stanje dugoročno neodrživo i da 2013. godine treba donijeti konkretnu odluku o daljoj budućnosti KAP-a. Prva preferirana opcija je pronalazak ozbiljnog strateškog partnera. Imajući u vidu nivo zaduženosti i stanje opreme to će biti izuzetno težak zadatak.
Da bi se stimulisao dolazak stranog partnera država bi trebalo i da razmotri opciju da preuzme dio dugova ( onaj dio koji se odnosi na državne garancije), ukoliko bi novi partner preuzeo obavezu servisiranja ostatka duga i modernizacije opreme.
Takođe, treba biti svjestan činjenice da će svaki potencijalni partner tražiti i subvencije za električnu energiju i mogućnost izgradnje izvora električne energije za napajanje KAP-a. Druga opcija je postizanje nacionalnog konsenzusa o nastavku subvencionisanja proizvodnje u KAP-u i na kraju ostaje opcija zatvaranja KAP-a, koju treba ozbiljno preispitati (sve njene pozitivne i negativne aspekte).
Bonus video:
