Vlada će naredne, kao i protekle četiri godine, manjak u državnoj kasi nadomjestiti pozajmljivanjem novca sa stranog tržišta. Za razliku od prethodnog perioda neće biti lako doći do novih pozajmica kod komercijalnih institucija zbog čega je u igri opcija da se sklopi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).
Ta opcija je postala izvjesnija zbog činjenice da su pogoršani uslovi na međunarodnom tržištu, pogotovo u zemljama eurozone. To otežava dostupnost komercijalnim izvorima finansiranja a javni dug je dostigao visoki nivo pa se mora težiti jeftinijim zajmovima.
Država je 2011. i 2012. uspjela da obezbijedi garancije Svjetske banke što je posebno značajno i pozitivno u kontekstu aktuelne teške i neizvjesne situacije u Evropi
Prema podacima Ministarstva finansija zaduživanje za potrebe budžeta u protekle četiri godine bilo je 773,5 miliona eura od čega je najveći iznos u ovoj godini 249,2 miliona. Godinu ranije pozajmljeno je 178,9 miliona, 2010. godine 201,6 miliona i 2009. godine 143,8 miliona. Sve to dovelo je da državni dug naraste na 1,7 milijardi eura.
Najveći dio zaduženja se odnosi na otplaćivanje starih dugovanja, isplatu zarada, penzija, socijalnih davanja...
Pomoćnik ministra finansija Nemanja Pavličić kazao je da će dostupnost inostranih izvora finansiranja u narednoj godini zavisiti od kretanja na međunarodnom tržištu kapitala.
"Tu prije svega mislimo na dužničku situaciju u perifernim zemljama EU i odluke glavnih centralnih banaka po pitanju intervencija na tržištima državnih hartija od vrijednosti", rekao je Pavličić.
Aranžman sa MMF-om bi povećao PDV
Na pitanje da li će Vlada konkretnije razgovorati sa MMF-om i od njih pozajmiti novac za narednu godinu, u Ministarstvu finansija su odgovorili da će izvore finansiranja odrediti u zavisnosti od situacije u eurozoni i procjena prilika na međunarodnom finansijskom tržištu.
Nemanja Pavličić
"Osnovni instrument MMF-a u prethodnom periodu nije bilo davanje finansijske podrške za finansiranje budžetske potrošnje i servisiranje duga, ali zbog izuzetno teške i složene situacije u svijetu sada MMF dodjeljuje i takvu vrstu podrške. Kada je riječ o uslovima pozajmljivanja kod MMF-a, oni su poznati. Osnovni uslovi se odnose na smanjenje izdataka za plate i penzije i povećanje stope PDV-a", kazao je Pavličić.
On je podsjetio da je država 2011. i 2012. uspjela da obezbijedi garancije Svjetske banke što je posebno značajno i pozitivno u kontekstu aktuelne teške i neizvjesne situacije u Evropi.
I u Centralnoj banci (CBCG) ocjenjuju da je realno očekivati da će uslovi pristupanja inostranim izvorima finansiranja biti veoma otežani i zahtjevni zbog pogoršanih makroekonomskih uslova na globalnoj sceni (posebno u eurozoni) i nepovoljnih ekonomskih izgleda za 2013. godinu koje su najavile respektabilne međunarodne institucije.
"Situaciju dodatno otežava i činjenica da Crna Gora nema investicioni rejting, što će se neminovno odraziti na viši nivo kamatnih stopa po kojima se sredstva mogu obezbijediti", istakla je savjetnik glavnog ekonomiste CBCG Ana Vlahović.
Prednosti i mane aranžmana
U vrhovnoj monetarnoj instituciji ocjenjuju da će nova vlada pažljivo razmotriti sve mogućnosti zaduživanja koje joj stoje na raspolaganju, pa i kada je u pitanju razmatranje aranžmana sa MMF-om.
Objašnjavaju da je MMF fokusiran na očuvanje makroekonomske stabilnosti, pa se i finansijska podrška zemljama članicama odobrava sa istim ciljem.
Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović ocijenio je da bi Vlada trebalo da preispita dosadašnju fiskalnu i politiku javnog duga, te da ozbiljno razgovara sa MMF-om o mogućnosti sklapanja aranžmana
Ukoliko MMF i ne bude dio rješenja za finansiranje budžetskog deficita i javnog duga, već ostane otvorena opcija, prema riječima Vlahović, neke od uslova MMF-a Vlada je odavno otvorila, a neke od navedenih nepopularnih i bolnih poteza će, svakako, morati da povuče samoinicijativno.
Vlahović je dodala da aranžman sa MMF-om povećava i transparentnost trošenja novca poreskih obveznika, smanjuje deficit spoljnotrgovinskog bilansa ograničenjem tražnje, a ukupnim smanjenjem javne potrošnje povećava se makroekonomska stabilnost i makroekonomski pokazatelji.
Aleksandar Damjanović
Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović ocijenio je da bi Vlada trebalo da preispita dosadašnju fiskalnu i politiku javnog duga, te da ozbiljno razgovara sa MMF-om o mogućnosti sklapanja aranžmana.
On smatra da je to potrebno ne samo zbog toga što MMF u periodu krize omogućava povoljan kreditni aranžman za eventualno refinansiranje dugova, već i što bi aranžman bio dodatni impuls za potencijalne kredibilne strane investitore.
Damjanović je ocijenio da je alarmantna činjenica da se država samo u posljednje dvije godine zadužila sa više od 600 miliona novih dugova
Javni dug dvostruko veći nego 2006.
Država je zbog pogrešne ekonomske politke naročito od sticanja nezavisnosti, prema riječima Damjanovića, u situaciji da i do sada otežano pristupa inostranim izvorima zaduživanja.
To potvrđuje, dodao je on, zaduživanje kod komercijalnih banaka i emisija evroobveznica po kamatnim stopama od skoro osam odsto za pokrivanje budžetskog deficita.
"I za narednu godinu biće potrebno novo zaduživanje. S obzirom na dešavanja na međunarodnom finansijskom tržištu i prognoze o produženom trajanju ekonomske krize, naročito u pojedinim zemljama eurozone, neće biti jednostavno pronaći povoljan izvor za novo zaduženje. To naročito ako se ima u vidu činjenica da je trenutni javni dug već na nivou od 1,7 milijardi evra odnosno dvostruko veći u odnosu na 2006. godinu", rekao je Damjanović.
Vratili 45 miliona kamata 2011.
Damjanović je ocijenio da je alarmantna činjenica da se država samo u posljednje dvije godine zadužila sa više od 600 miliona novih dugova i to velikim dijelom da bi vraćala stare i da je samo u 2011. vratila 45 miliona eura kamata, a ove godine će iznos biti veći.
"U periodu rada dosadašnje Vlade više od 700 miliona eura je uzeto za nadomještanje budžetskog manjka, a to nije sve jer je dodatni iznos država uzela za projektne zajmove. U tom kontekstu treba pažljivo odmjeriti sposobnost države da uz stare dugove i kamate servisira iz budžeta veoma visok nivo postojećih rashoda. Svakako je alternativa bolja i efikasnija naplata poreza i suzbijanje sive ekonomije koje bi jednim dijelom nadomjestilo potrebe novog zaduživanja. Za to je potrebna isključivo politička volja da se krene od „velikih“ poreskih obveznika i privilegovanih kompanija i pojedinaca", zaključio je Damjanović.
Bonus video:
