Preduzeća čiji su računi blokirani, a koja su pronašla druge načine da posluju, štete državi i zaposlenima i nerealno je očekivati od njihovih vlasnika da uredno plaćaju obaveze prema državi zbog čega je uvođenje stečaja opcija za rješenje tog problema.
To je “Vijestima” rečeno u Centralnoj banci (CBCG) čija je analiza pokazala da postoji oko 7.000 preduzeća sa 2.400 zaposlenih čiji su računi u blokadi duže od tri godine, a koja su pronašla alternativne načine poslovanja izbjegavajući blokadu računa.
Unija poslodavaca (UPCG) i Savez sindikata (SSCG) podržavaju uvođenje automatskog stečaja jer bi se time doprinijelo efikasnijoj prinudnoj naplati, ravnopravnom položaju firmi i poštovanju radničkih prava. Ocjenjuju da ta preduzeća “svojom kreativnošću” nose povećani rizik problema nelikvidnosti privrede, da je potrebno izmijeniti propise kojima se firme osnivaju i pojačati akciju državnih organa koji treba da ih sankcionišu.
TV Vijesti, Tatjana Ašanin
“Ukoliko se poslovanje preduzeća odvija mimo poslovnih računa i legalnih tokova, nerealno je i iluzorno od njihovih vlasnika očekivati da uredno servisiraju obaveze prema državi. Tim prije što su u strukturi neizmirenih obaveza onih čiji se računi nalaze u blokadi sadržana u značajnom iznosu i potraživanja države po osnovu poreza, doprinosa, carina i taksi, koja predstavljaju osnovne fiskalne instrumente za naplatu javnih prihoda”, ocijenjeno je zvanično u CBCG.
CBCG za inspekcijske kontrole
U vrhovnoj monetarnoj instituciji nijesu željeli da ukažu na konkretne primjere preduzeća koja „alternativno posluju”, jer smatraju „da su obezbijedili visok stepen javnosti po tom pitanju objavljivanjem spiska blokiranih računa koji na uvid stavlja dovoljan obim podataka”.
CBCG je do sumnji da 7.000 preduzeća preko alternativnog načina posluje došao na osnovu analize podataka iz prinudne naplate, ali i činjenice da ni dužnici ni povjerioci nijesu zainteresovani za pokretanje stečajnog postupka u blokiranim firmama.
„Zato postoje indicije koje ukazuju da se te kompanije moguće bave alternativnim vidovima poslovanja. Do sličnog zaključka su došle i druge kompetentne institucije u Crnoj Gori koje su otvoreno ukazale na problem da vlasnici preduzeća u blokadi nesmetano osnivaju nova preduzeća, a da prethodno nisu izmirili dospjele obaveze. Takvim društveno neprihvatljivim ponašanjem ugrožava se, ne samo likvidnost međusobno povezanih subjekata, već i likvidnost državnog budžeta što govori o razmjerama tog problema”, rekli su u CBCG, dodajući da bi inspekcijske kontrole u svakom pojedinačnom slučaju pokazale koje sve zakonske propise krše preduzeća koja alternativno posluju. Nijesu naveli koje bi to inspekcije trebalo da rade.
RJEŠENJE automatski stečaj
CBCG je preporučio Vladi da izmijeni zakonsku regulativu i uvede automatski stečaj svima čiji su računi blokirani duže od tri godine, ali da se ta nova rješenje počnu primjenjivati tek nakon godinu dana od njihovog usvajanja. To rješenje je preporučeno kako bi se ostavilo dovoljno vremena da se obuče stečajni upravnici i da se privrednicima pruži još jedna šansa da izađu iz blokade.
„Procjenjujemo da bi se na taj način postigli brojni pozitivni efekti u pravcu ublažavanja problema nelikvidnosti u realnom sektoru i povećanja finansijske discipline preduzeća što bi doprinijelo i jačanju finansijske stabilnosti. S obzirom da se još uvijek radi samo o inicijativi za uvođenje automatskog stečaja u preduzećima čiji su računi u blokadi duže od tri godine, neophodno je taj predlog sveobuhvatno sagledati i iz ugla drugih nadležnih institucija“, kazali su u CBCG.
Ekonomski savjetnik u UPCG Ana Rašović istakla je da su više puta ukazivali da problem naplate potraživanja ima brojne posljedice od nemogućnosti izmirivanja obaveza (u ulozi dužnika, povjerioca ili najčešće u obje varijante) pa do pronalaženja zakonski mogućih načina poslovanja pod imenom neke druge firme.
“Ali, kod problema sa naplatom potraživanja postoji niz faktora koje treba uzeti u obzir prije „osude“ onih preduzeća čiji su nazivi dospjeli na listu blokiranih. Korektno bi bilo razlikovati ona preduzeća koja su zbog nepredvidljivih ili izuzetno nepovoljnih okolnosti na tržištu u određenom trenutku suočeni sa problemima. Ti problemi su kriza, nedostatak sirovina, nemogućnost plasiranja roba i usluga, smanjen obim poslovanja, visoke kamatne stope za finansiranje projekata i planiranih investicija od onih čija je poslovna politika bila loša u kontinuitetu. U svakom slučaju, ta preduzeća stvaraju netransparentnu i zamršenu situaciju u privredi, iako formalno posluju po propisima, posebno ako se uzme u obzir činjenica da takva preduzeća nose povećan rizik problema sa nelikvidnošću i nesigurnošću za poslovno partnerstvo”, istakla je Rašović.
Na pitanje ko bi trebalo da snosi odgovonost zbog alternativnog načina poslovanja iz UPCG nije pružen precizan odgovor. Objašnjeno je da zakonska regulativa treba dodatno da se analizira i doradi kako bi se smanjila mogućnost nastajanja sličnih problema u budućnosti.
“Treba izmijeniti regulativu koja se odnosi na osnivanje preduzeća. Uz to, uvođenje automatskog stečaja bi se u svakom slučaju pozitivno odrazilo na ukupan sistem i to kroz brže i efikasnije rješavanje statusa preduzeća, smanjenje vremena i troškova potrebnih za uvođenje stečaja sudskim putemi brže rješavanje pitanja naplate potraživanja od strane povjerilaca takve firme“, kazala je Rašović, dodajući da Unija podržava ideju o ograničavanju rokova za izmirivanje novčanih obaveza, kako među firmama, tako i između firmi i javnog sektora.
Ugroženo 2.400 radnika jer su u sivoj zoni
Generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić kazao je da smatraju da su preduzeća koja alternativno posluju neskriveno prešla u zonu sive ekonomije. „Oni, pri tom, možda i nijesu prekršili zakon. Možda im važeća zakonska regulativa to toleriše, ali, sigurni smo da su tih 2.400 zaposlenih apsolutno ugroženi po svim osnovama već samim tim što su došli u poziciju da rade u toj sivoj zoni.
Takav način poslovanja ne samo da treba sankcionisati nego i izričito zabraniti, a način sankcionisanja moraju pronaći za to odgovarajući nadležni organi. Nije dovoljno samo saopštiti jedan statistički podatak, nego je neophodno preduzeti najenergičnije korake kako takva saopštenja ne bi ni postojala“, rekao je Masoničić, dodajući da podaci CBCG pokazuju „kreativnost preduzetnika i poslodavaca koji pri tom ne vode računa o interesima radnika“.
Poslovanjem i pored blokiranih računa, prema riječima Masoničića, ne samo da u neravnopravan položaj dovode firme koje posluju u skladu sa propisima, nego ugrožavaju radnička prava, državni prihod i na elegantan način izbjegavaju poreske obaveze.
„Odgovornost za tu situaciju prevashodno leži na državnim institucijama i inspekcijama. Zaobilaženje zakona podriva osnovne temelje i ekonomskog i socijalnog sistema naše zemlje. Sindikat nema mogućnost da se odupre takvom stanju stvari, posebno jer se radi, po našem mišljenju, o preduzećima koja se bave trgovinom, uslugama i proizvodnjom.
Problem se može riješiti tamo gdje je i nastao, odnosno, na relacijama između preduzeća, banaka, finansijskih i inspekcijskih organa“, kazao je Masoničić. On je zaključio da je takvim poslovanjem budžet uskraćen za ogromne sume, pa su državni organi dužni da se suprotstave „toj kreativnosti“.
Galerija
Bonus video:
