Glavni grad Srbije, Beograd, sa prosječnih 1.500 do 1.600 eura po kvadratu novoizgrađenog stambenog prostora najskuplji u regionu, pokazuju podaci srpskog Zavoda za statistiku.
Podgorica, sa 1.087 eura za kvadrat stambenog prostora je na približnom nivou Budimpešte, gdje se cijena kreće od 1.000 do 1.300 eura. Prosječna neto plata u Crnoj Gori je 480 eura, a u Mađarskoj 522 eura.
Cijena novih stanova u Podgorici je od građevinskog buma 2008. godine, kada je iznosila 1.355 eura, pala za 19,7 odsto u drugom kvartalu 2012.
Aleksandra Kon iz Agencije za promet nekretnina Alka ističe da ljudi strahuju da prodaju svoju nekretninu
Marko Vučinić iz Međunarodne konsultantske kuće Kolijers podsjeća da su cijene u Sofiji, glavnom gradu Bugarske, između 900 i 1.300 eura po kvadratu, a u Zagrebu oko 1.600, prenosi B92.
Taj medij piše da se u Beogradu sve manje gradi, cijene su sve niže, a građevinci upozoravaju da bez pomoći države toj industriji prijeti kolaps.
Ponuda loša, kupaca malo
Iako je mnogo onih kojima je krov nad glavom prijeko potreban, sve je manje onih koji mogu i da ga kupe. U prvoj polovini godine kvadrat stana košta oko 10 odsto manje nego prošle godine, dok je u istom periodu broj prodatih stanova novogradnje opao je 17,6 odsto.
Aleksandra Kon iz Agencije za promet nekretnina Alka ističe da ljudi strahuju da prodaju svoju nekretninu, ali i da kupe, ponuda je loša, a kupaca malo.
Proizvođači građevinskog materijala, prema podacima PKS, rade sa 20 do 30 odsto kapaciteta
“Prodaja je pala dosta, cijene su preko 30 odsto niže nego u bumu na tržištu nekretnina 2008. godine i sve je manje zainteresovanih da uz kredit kupe stan”, kaže Kon.
Goran Rodić iz Privredne komore Srbije (PKS) kaže da je 95 odsto građevinske industrije i građevinaca u blokadi.
“Prijeti nam kolaps građevinske industrije. Mora se naći rješenje kako da se sačuva ovo malo industrije i radne snage, jer će država doći u situaciju da ima veliki broj ljudi kao socijalni problem i neće moći da puni budžet iz sektora koji opslužuju građevinarstvo”, objašnjava Rodić.
Proizvođači građevinskog materijala, prema podacima PKS, rade sa 20 do 30 odsto kapaciteta. Prošle godine 12 fabrika je zatvoreno, a građevinska industrija, koja je donedavno zapošljavala 150.000 radnika, spala je na trećinu zaposlenih.
Bonus video:
