Prilikom svake trgovine treba obratiti pažnju na svaki detalj na proizvodu, a naročito na deklaraciju jer se u tom dijelu često kriju brojne nepravilnosti.
Deklaracija na proizvodima treba da bude jasna, vidljiva i da sadrži sve podatke o proizvođaču i proizvodu, sa adekvatnim prevodom. Zakonom o zaštiti potrošača je propisana sadržina deklaracije.
Na tržištu Crne Gore to često nije slučaj, pa su deklaracije napisane toliko sitnim slovima da ih je nemoguće pročitati, dešava se da ne sadrže ni elementarne podatke ili ih jednostavno ni nema, pa potrošač ne zna šta zapravo kupuje.
“Dešava se da na sapunu nalijepe deklaraciju kreme za ruke. Trgovine to prodaju kao sapun, na samoj ambalaži stoji jedna gramaža, na cijeni na polici je napisna druga, a na kasi mi pod tom šifrom naplate neki treći proizvod sa opet različitom težinom”, ispričala je “Vijestima” svoje iskustvo iz trgovine Jelena A., potrošač iz Podgorice.
Sredstvo za "čišćenje kamena"
“Dosta deklaracija sa englekog jezika je prevedeno naopako i mislim da to nije propust trgovaca nego uvoznika"
“Mi plaćamo njihova podmetanja. U Hrvatskoj udruženja potrošača angažuju volontere da im ukazuju na nepravilnosti, ali u Crnoj Gori niko ništa ne preduzima po tom pitanju. Građani su slabo obaviješteni i nezainteresovani”, ocijenila je ona.
Jedan od primjera sa pogrešnim deklaracijama koje je Jelena navela je i “sredstvo za čišćenje kamena” na kojem ne pišu ostale karakteristike ili namjena, pa ako neko shvati da se sa tom tečnošću čisti kamenac sa pločica i sanitarija može sebi da nanese štetu jer je zapravo riječ o sredstvu za čišćenje kamenih površina.
“Dosta deklaracija sa englekog jezika je prevedeno naopako i mislim da to nije propust trgovaca nego uvoznika koji su zaduženi za taj dio posla. Glavno je da za to niko ne snosi sankcije”, naglasila je Jelena.
Deklaracije nejasne, nema prevoda
Njenu priču potvrđuju i podaci koje su "Vijesti" dobile iz tržišne i zdravstveno sanitarne inspekcije koje su nadležne za kontrolu deklaracija na neprehrambenim i prehrambenim proizvodima.
"Najčešće nepravilnosti u pogledu deklarisanja robe na tržištu se odnose na nepotpunu sadržinu deklaracije kao što su nedostatak podataka o uvozniku, proizvođaču, zemlji porijekla, sastavu proizvoda, načinu održavanja i slično. Nedostaju deklaracije na našem jeziku za proizvode iz uvoza ili prevod nije u potpunosti odgovarajući originalnoj deklaraciji ili potpuno nedostaje. Ima i nejasnih ili sitnim slovima ispisanih deklaracija. Rijetko se utvrdi poneki neistiniti podatak na deklaraciji kao što je o zemlji porijekla", kazala je glavna tržišna inspektorka Rada Marković.
Ona je rekla da tržišna inspekcija sprovodi nadzor nad deklarisanjem neprehrambenih proizvoda u dijelu svoje nadležnosti, u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, kojim je propisana sadržina deklaracije, ukoliko to pitanje nije uređeno tehničkim ili drugim posebnim propisom.
“Nepropisno deklarisana roba, ako je prisutna u većem obimu, može ukazivati i na sumnjivo porijeklo"
“Treba naglasiti da je zabranjeno uklanjanje i mijenjanje podataka iz deklaracije, a takvi slučajevi predstavljaju krivično djelo”, kazala je ona.
Marković je rekla da je broj nepravilnosti u vezi sa deklarisanjem robe u opadanju te da je u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine, 15 odsto manje nepravilnosti te vrste.
Sumnjivo porijeklo
Direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević smatra da je problem sa deklaracijama, koji je prije nekoliko godina bio suzbijen, sve izraženiji
Ona je opet poručila potrošačima da kada kupuju robu obavezno posvete pažnju deklaraciji, jer tu mogu naći sve važne infromacije, a ako nedostaju to treba prijaviti nadležnoj inspekciji.
“Nepropisno deklarisana roba, ako je prisutna u većem obimu, može ukazivati i na sumnjivo porijeklo, pa je pitanje deklarisanja važno i sa tog aspekta”, naglasila je Marković.
Glavna zdravstveno sanitarna inspektorka dr Višnja Orban je ukazala da najčešće nepravilnosti na koje inspektori nailaze su nepotpuni podaci na deklarisanim proizvodima koje, zbog toga, povlače sa tržišta.
Nema odgovora čemu služi proizvod
Direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević smatra da je problem sa deklaracijama, koji je prije nekoliko godina bio suzbijen, sve izraženiji.
"Deklaracije su šture, bez najvažnijih podataka, dešava se da budu prevedene na 10 jezika, ali ih nema na onom koji potrošači u Crnoj Gori razumiju. Za neke proizvode se na osnovu deklaracije ne može shvatiti šta im je svrha, bez prevedenog uputstva su pa se ne zna koja je namjena kreme za lice ili kako se sprema ili koristi neka prehrambena namirnica", ukazala je ona.
U tom slučaju, potrošač uglavnom konsultuje prodavačicu ili odustane od kupovine proizvoda.
Pretjerivanje u broju jezika na koje je prevedena deklaracija zbog čega je veličina slova smanjena do nečitljivosti za Nikčević je besmislica.
"Ti prevodi ničemu ne služe, još ako su svi na stranim jezicima ili presitni onda je njihovo postojanje besmisleno”, istakla je Nikčević.
Galerija
Bonus video:
