Radnik koji ima sreću da prima platu veću od prosječne u državi, ukoliko se razboli i odsustvuje sa posla, dok je na bolovanju najviše mjesečno može da dobija 480 eura, koliko iznosi posljednja godišnja zarada na državnom nivou. Tako je određeno Zakonom o zdravstvenom osiguranju, ukoliko ne postoji Kolektivni ugovor na nivou kompanije koji je povoljniji.
Posljedice te zakonske odredbe, koja je na snazi od marta, počeli su da osjećaju radnici Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) i nikšićke pivare Trebjesa kojima su po tom osnovu zarade smanjene skoro duplo i za dvije trećine.
U Pivari su radnici zbog bolovanja dobili po 450 eura, a mjesečna zarada toj grupi zaposlenih je po oko 1.200.
U Zakonu je navedeno da “naknada zarade ne može biti veća od prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini”, iako u prethodna dva stava člana 15 stoji da se bolovanje obračunava na osnovu prosjeka zarade zaposlenog koji odsustvuje. Takvom obredbom su oštećeni radnici, ali ne i poslodavci koji su prije primjene najnovijih izmjena imali obavezu da radnicima na bolovanju uplaćuju najmanje po 70 odsto njihove zarade, kolika god ona bila.
Poslodavac može da isplaćuje i više od državnog projeka, ali nije obavezan, a i ostavljen je prostor da bira, pa se dešava da ne poštuju Kolektivni ugovor.
Zaposlenima koji mjesečno zarađuju ispod državnog prosjeka na godišnjem nivou, u periodu odsustva isplaćuje se 70 odsto iznosa od prosjeka 12 njegovih posljednjih plata.
Predsjednica sindikalne organizacije KAP-a Sandra Obradović rekla je “Vijestima” da je desetak radnika te kompanije koji rade u Elektrolizi i primaju po 800 eura, posljednja dva mjeseca primilo po 483 eura. Očekuju da će se isto desiti i sa septembarskom platom čijoj se isplati nadaju sredinom mjeseca.
To je suprotno Kolektivnom ugovoru KAP-a, koji predviđa naknadu od 80 odsto zarade, zbog čega će se sjutra obratiti Inspekciji rada.
“Primijenili su Zakon, i to su i kazali u dopisu koji su nam uputili. Za ljude koji imaju manje plate to je povoljnije jer je manja razlika, a za radnike sa većim platama je katastrofa i oni su drastično oštećeni”, ocijenila je Obradović.
Poslovodstvo KAP-a je, kako je rekla Obradović, poslalo aneks za izmjenu Kolektivnog ugovora da bi ga uskladili sa Zakonom, ali je sindikat to odbio.
“Oni su ipak primijenili Zakon i ljudi koji su bili bolesni su kažnjeni. Nekoliko advokata me zvalo jer su čuli da je prekršen Kolektivni ugovor i tražili su da nas zastupaju ukoliko se odlučimo za spor jer to je nešto što je već dobijeno. Kolektivni ugovor se mora poštovati ukoliko postoji”, istakla je ona i dodala da se Kolektivni ugovor mora uskladiti sa Zakonom, ali da o tome moraju da pregovaraju.
“Vijestima” je iz Ministarstva zdravlja, koje je predlagač zakona, objašnjeno da su vodili računa o načelu solidarnosti “kao jednog od stubova obaveznog zdravstvenog osiguranja”. Imali su na umu, kako je rečeno, i racionalno trošenje državnog novca jer Fond zdravstva nadoknađuje trošak poslodavcima čiji su radnici odsutni duže od 60 dana.
Iz Ministarstva nijesu precizniije odgovorili na pitanje zbog čega se zakonopisac odlučio da određene kategorije radnika koji primaju znatno veću zaradu od prosječne ograniči na tu sumu za vrijeme bolovanja i da li su dobijali pritužbe po tom osnovu.
Delibašić: U Trebjesi moraju isplatiti 90 odsto zarade
Predsjednik sindikata pivare Trebjesa Boro Delibašić je kazao da su u petak dobili plate i da ima informaciju da je nekoliko radnika dobilo umanjene zarade, ali da je na taj način prekršen njihov kolektivni ugovor.
“Ukazali smo poslodavcima na grešku i tokom sedmice ćemo imati sastanak na kojem ćemo pokušati da riješimo problem. Ako ne uspijemo obavijestićemo Inspekciju rada, Agenciju za mirno rješavanje sporova, a ako bude potrebno i sud. Taj novac će morati da vrate”, naglasio je Delibašić i dodao da radnici Pivare koji su na bolovanju duže od 15 dana treba da dobiju 90 odsto zarade prema Kolektivnog ugovoru.
Iz državne kase 3,9 miliona za opravdano odsustvo u 2011.
Namjera države je, kako je saopštavano, bila da destimuliše zloupotrebu bolovanja, jer se godinama izdvavaju milioni eura za radnike koji olako odsustvuju sa posla.
„Na nivou Crne Gore broj izgubljenih radnih dana tokom 2011. godine je 805.261, dok je ukupan broj bolovanja u Crnoj Gori 9.482. Prosječan broj izgubljenih radnih dana po zaposlenom u Crnoj Gori iznosi pet dana“, pokazuju podaci Fonda zdravstva.
Uprkos trendu smanjenja bolovanja, kada su finansije u pitanju, država je prošle godine isplatila oko 3,88 miliona eura, što je više za oko 1,15 miliona u odnosu na 2010. godinu. Podaci za ovu godinu, kada je i stupio novi Zakon o zdravstvenom osiguranju na snagu, još nijesu objavljeni.
Galerija
Bonus video:
