Za rješavanje pitanja podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP) neophodno je uraditi nezavisnu ekspertizu, koja bi pokazala eventualnu perspektivu i uslove opstanka ili zatvaranja kompanije, ocijenio je saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, Vladimir Gligorov.
"To je više socijalno i političko, nego ekonomsko pitanje. Vjerovatno bi trebalo uraditi ozbiljnu poslovnu i finansijku analizu, koja bi na dugoročnoj osnovi pokazala da li opstanak preduzeća ima smisla i pod kojim uslovima", rekao je Gligorov nakon sjednice Upravnog odbora Privredne komore.
On smatra i da analizu, zbog nepovjerenja, ne bi trebalo da uradi Vlada, već da bi bi bilo poželjno da to bude na nezavisnoj, stručnoj osnovi.
"Obično se dešava da kada imate nešto u šta ste dosta uložili i od toga živi veći broj stanovnika, onda se čini da je jeftinije da se to subvencionira, nego da se traži način da se ti kapaciteti i ljudi angažuju negdje drugo", kazao je Gligorov.
Kupci se mogu naći
On je ocijenio i da je globalno tržište za Crnu Goru, kao malu državu koja ne može da utiče na svjetske cijene, savršeno, jer bi na njemu mogla pronaći kupce za sve čime eventualno raspolaže.
"Pitanje je zbog čega nema značajnijih ulaganja u sektor usluga, koji bi mogao da bude atraktivan i privuče strane investitore. Vjerovatno je to posljedica činjenice da se dosta ulagalo u očigledne stvari, kao što su nekretnine", naveo je Gligorov.
On je dodao da je sada potrebno uložiti više napora da se identifikuju druge za investicije atraktivne djelatnosti, kao što su mala industrija, poljoprivreda ili kvalitetne usluge.
Gligorov je kao ključne probleme balkanskih privreda označio nisku zaposlenost, veliku zavisnost od stranih finansija i male izvozne mogućnosti, prije svega zbog nerazvijene industrijske proizvodnje. Problem su, kako tvrdi, visoki eksterni deficiti, koji se uravnotežuju krizno, kroz smanjenje potrošnje.
"Osnovnu karakteristiku balkanskih privreda predstavlja veoma neuravnotežen razvoj kada je riječ o eksternim bilansima. Na to se nadovezuje i veoma niska stopa zaposlenosti", saopštio je Gligorov.
Problem javno zaduženje
Problem predstavlja i javno zaduživanje, niska potrošnja, kao i visoke kamatne stope koje zaduživanje čine neodrživim. On smatra i da je, u postojećim okolnostima, nerealno očekivati oporavak od krize u naredne dvije do tri godine bez strukturnih i finansijskih reformi.
"Predstoji ozbiljna agenda fiskalne i strukturne politike ukoliko se želi oporavak", poručio je Gligorov.
On smatra i da bi država, ukoliko želi da podstakne privrednu aktivnost i zapošljevanje, trebalo da ulaže u oblasti za koje privatni sektor ne pokazuje interes, kao što su razvojne politike, infrastruktura, ljudski kapital i obrazovanje. Država bi, kako je dodao, trebalo i da strukturnim mehanizmima utiče da se privatni interes jasnije iskaže.
"Ukoliko mislite da možete imati bolje ekonomske performanse ili politiku izvan EU, onda tamo ne treba da idete"
"Ne vidim koristi od toga da država osniva zadruge ili industrijska preduzeća. Ipak, ako postoje razlozi zbog kojih privatni sektor ne može da realizuje interes da to radi, onda bi država trebalo da vidi kakao da se taj privatni interes pokaže", rekao je Gligorov.
On ne očekuje da će oporavak od krize članica EU i eurozone u naredne dvije godine biti pretjerano brz, ali smatra da je za zemlje poput Crne Gore, ipak, bolje biti njihov član.
"Ukoliko mislite da možete imati bolje ekonomske performanse ili politiku izvan EU, onda tamo ne treba da idete", poručio je Gligorov.
On je naveo da je značajan rast zaduživanja privatnog sektora, usljed dramatičnog smanjenja kamatnih stopa, jedna od ključnih prednosti članstva u EU i eurozoni, ali da je njihov glavni problem pogrešna lokacija tih kredita.
Centralizacija i nadgledanja banaka
EU i eurozona, međutim, ne raspolažu ni instrumentima za izbjegavanje pogrešnog lociranja pristupačnih kredita i stabilizaciju situacije prouzrokovane krizom.
"Postoje inicijative za uspostavljanje bankarske unije, čime bi se spriječilo da bankarski sistemi na nacionalnom nivou izgledaju dobro, a da su na nivou EU i eurozone skoro u bankrotu", rekao je Gligorov.
On je dodao da bi se neka od mogućih rješenja postojeće situacije u EU i eurozoni mogla zasnivati na centralizovanoj superviziji bankarskog sistema, ali i formiranju agencije za saniranje problema banaka.
"Postoji i ideja o formiranju fiskalne unije. Među modelima za rješavanje problema je i uspostavljanje strogih pravila fiskalnog ponašanja, ali i moguće povećanje budžeta EU", saopštio je Gligorov.
Galerija
Bonus video:
