Domaći privrednici i bankari imaju različita očekivanja od predstojećih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, ali svi priželjkuju političku stabilnost nove vlade, bez obzira ko je formira, i reformu državne uprave jer će ekonomska situacija i poslije izbora ostati izuzetno teška, nezavisno od rezultata.
Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrović rekao je da su najveće biznis barijere koje privrednici prepoznaju nepovoljni uslovi za kreditiranje biznisa, glomazna, spora i neefikasna državna administracija i postojanje neformalne ekonomije zabrinjavajućeg i neprihvatljivog obima.
„Bankarski krediti za sektor privrede i nedostupnost finansijama, u trenutnim okolnostima, predstavljaju ozbiljnu prepreku za održanje postojećeg, a naročito razvoj poslovanja. Krediti su nepovoljni zbog visokih kamatnih stopa, neodgovarajućeg roka otplate ili, često, nedovoljnog iznosa odobrenih sredstava, ali i višestruko većih zahtijevanih obezbjeđenja kredita od samih iznosa odobrenih sredstava... UPCG je do sada u više navrata ukazivao na ovaj problem i, ne nailazeći na razumijevanje od strane bankarskog sektora, tražila načine i predlagala rješenja za bržu i efikasniju naplatu potraživanja“, dodao je Mitrović.
On je napomenuo da na državnom i na lokalnom nivou, javna administracija treba da bude servis građanima i privrednicima, ali i da svakodnevne primjedbe poslodavaca ne svjedoče o takvom stanju.
„Naime, poslodavci crnogorsku administraciju smatraju glomaznom, neefikasnom i skupom, čineći na taj način ozbiljnu prepreku za obavljanje privrednih djelatnosti, ali i težak namet poslodavcima... Kontinuirano se uvode nove ili povećavaju već postojeće dažbine, čime se guši poslovni ambijent umjesto da se unapređuje“, naveo je Mitrović.
Neformalna ekonomija, odnosno rad na crno, je posebno izražena biznis barijera u realnom sektoru i, prema njegovim riječima, utiče na stvaranje nelojalne konkurencije.
Neformalna ekonomija, odnosno rad na crno, je posebno izražena biznis barijera u realnom sektoru
„Posljedicu takvog stanja trpe oni privrednici koji redovno prijavljuju svoje radnike i redovno izmiruju obaveze državi nastale po osnovu poreza i doprinosa na zarade“, istakao je Mitrović.
On je poručio da će se ta asocijacija “kontinuirano boriti za najbolje interese privrede i podržati kompanije na putu razvoja njihovih aktivnosti, bez obzira na ishod političkih dešavanja u zemlji“.
Predsjednik Udruženja banaka i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović očekuje “da i nakon izbora Crna Gora ostane na putu ulaska u NATO i EU”, jer je to, kako tvrdi, “jedini pravac koji garantuje stabilnost i ekonomski oporavak.
”Deklarativno se sve partije u Crnoj Gori zalažu za nastavak tog puta, tako da možemo očekivati da nakon izbora imamo političku stabilnost. Ekonomska situacija će i poslije izbora ostati veoma teška, nezavisno od rezultata. Nova Vlada će imati pune ruke posla, jer će, pored obaveza koje ćemo morati da ispunjavamo tokom pregovora sa EU, morati da rješava i velike probleme sa kojima se suočava privreda. Na neke od tih problema se i može uticati, dok je istovremeno i veliki broj faktora spolja koji imaju značajan uticaj na otvorenu ekonomiju kao što je naša”, naglasio je Zaimović.
Nepovoljni privredni ambijent
Privrednik dr Ilija Kračković ocijenio je da se izbori održavaju „u vrlo nepovoljnom privrednom ambijentu“.
„Privredu trese recesija izazvana više spolja, a manje iznutra. Mislim na našu nespremnost da se uhvatimo u koštac sa istom. Padaju direktne strane investicije, čime slabi konkurentska moć privrede. Zaduženost raste, još je u podnošljivim okvirima, ali do kada? Imali smo jedan rebalans budžeta, a strahujemo od drugog“, istakao je Kračković.
Što je najgore, kako je dodao Kračković, zadužujemo se iz dva “nezahvalna razloga”.
“Prvi je pokriće nepopularnih garancija, dok se drugi odnosi na sferu potrošnje. Nema zaduženja namijenjenog generisanju razvoja, koji bi usporio stvaranje novih dugova… Pored svega, aktuelna je i velika suša, ne samo kod nas nego i u okruženju, pa prema tome inflacija predstavlja realnu opasnost. Prema tome, ko god dobije vlast biće vrlo teško”, smatra Kračković.
Kračković smatra „da pored evropskih integracija, kao osnovnog zadatka“, nova vlada bi trebalo da se „daleko više pozabavi realnim sektorom“ i počne izgradnju novog autoputa (sjever-jug) i bar jedne velike elektrane.
„Čvrsto sam ubijeđen da će doći investitori da ulažu u energetiku, turizam i infrastrukturu, što će pokrenuti čitav lanac paralelnih aktivnosti“, očekuje Kračković.
Na pitanje, da li imaju utisak da se vladajućoj DPS-SDP koaliciji upravo žurilo sa raspisivanjem izbora zbog gorućih problema u realnom sektoru ekonomije, posebno u Kombinatu aluminijuma i neriješenim odnosima te kompanije sa EPCG, a koji bi mogli eskalirati krajem ove godine, Esad Zaimović je odgovorio:
”Lično nemam utisak da je datum izbora u korelaciji sa rješavanjem problema na relaciji KAP-EPCG, nego smatram da je to rezultat procjene vladajuće koalicije da je to datum koji njima odgovara. Napori koje ulaže Vlada u rješavanje ovog problema me više upućuju na zaključak da će se doći do nekog rješenja, nego da će doći do eskalacije do kraja godine. Mislim da će za Vladu biti veći izazov reforma državne uprave, nego rješavanje slučaja KAP-a.
"Mislim da će za Vladu biti veći izazov reforma državne uprave, nego rješavanje slučaja KAP-a"
Predrag Mitrović je istakao da su i KAP i EPCG važne članice Unije poslodavaca od njenog osnivanja, te da su pratili poslovanje ove dvije kompanije niz godina i pružali usluge u domenu misije i aktivnosti UPCG.
„Evidentni su problemi u odnosu ove dvije kompanije koji traju i godinama u nazad, a na koje su, vjerovatno, uticali i neki faktori van samih tih kompanija. UPCG nastoji da bude dobar servis privredi i pruži stručnu pomoć članstvu u primjeni pozitivnih propisa, zaštiti njihovih prava u odnosima sa državnim organima, te razvoju socijalnog dijaloga - naročito na nivou kompanija, ne favorizujući bilo kog svog člana. Sve mimo toga bi predstavljalo uključivanje u političke ili neke druge procese koji nijesu i neće ni biti sfera djelovanja UPCG i nemojte mi zamjeriti što se ni ovom prilikom neću upustiti u tako nešto“, kazao je Mitrović.
Priželjkuju promjene, da nema štetnih kadrova…
Na pitanje šta očekuje da će izbori 14. oktobra donijeti novo ekonomiji Crne Gore, Mladen Bojanić, dugogodišnji svjedok i učesnik dešavanja na tržištu kapitala, a danas generalni sekretar nove stranke rekao je da “umjesto da bilo što očekuje, Pozitivna Crna Gora će učiniti sve da dođe u priliku da kreira novu ekonomsku politiku”. “To tnači da stanemo na kraj ekonomskim floskulama i zabludama kojima smo bili izloženi posljednje dvije decenije. Promovisaćemo pozitivnu ekonomiju koja će biti zasnovana na znanju i odgovornosti, dobroj organizaciji i efikasnom korišćenju resursa.
Ekonomiju koja će upaliti visoke peći, zaustaviti niske strasti i vratiti srednju klasu. Ekonomiju koja će biti okrenuta građaninu a ne profitu, državi a ne kapitalu”, naveo je Bojanić. Ilija Kračković očekuje da će opet pobijediti koalicija DPS-SDP. „Smatram da će se vladajuća koalicija ovoga puta odreći „usluga“ nekih dugogodišnjih kadrova, koji su više štetili ugledu partije. I ne samo to - pravili su štetu i državi, institucijama i kompanijama na čijem su se čelu nalazili“, ocijenio je Kračković.
Tržište kapitala odraz stanja u ekonomiji
Mladen Bojanić smatra da je tržište kapitala odraz u ogledalu stanja ekonomije neke države.
“Kada usmjerimo ekonomiju u pozitivnom pravcu tada se možemo opravdano nadati pozitivnim i stabilnim promjenama na tržištu kapitala. Crna Gora ne može više da priušti čekanje. Što prije krenemo u rješavanje nagomilanih problema, prije ćemo stići do pozitivnog rezultata”, zaključio je on.
Direktor Montenegroberze Gojko Maksimović očekuje da će dobra komunikacija sa vladom za početak, rezultirati emisijom državnih obveznica, čime će se povećati broj finansijskih instrumenta prisutnih na berzi.
“Uzimajući u obzir spoljno-ekonomsku situaciju, odnosno nepovoljan makroekonomski ambijent na globalnom nivou, koja se sigurno neće promijeniti makar za polovinu mandata novoizabrane Vlade, zadaci koji budu pred njima postavljeni u pogledu vođenja ekonomske politike biće puni izazova i prepreka. Nadam se da će nakon novih izbora doći do određenih ekonomskih reformi koje su prijeko potrebne našem ekonomskom sistemu kako bi on dugoročno održao makroekonomsku sigurnost… U vezi s budućim odnosom sa tržištem kapitala, očekujem da će nam Vlada, na neki način, u narednom periodu pokloniti veću pažnju”, očekuje Maksimović.
On napominje da smo svjedoci “procesa ukrupnjivanja kapitala ili likvidacije društava, što za tržište daje negativne posljedice u vidu smanjivanja broja finansijskih instrumenata - proizvoda, čime berza ne postaje tržište nego sredstvo za gutanje tržišta”.
“Imajući u vidu da država još posjeduje vlasništvo u velikom broju akcionarskih društava, nadam se da će kroz aktivniju ulogu i saradnju sa tržištem uspjeti da njihove hartije od vrijednosti transformiše u tržišne proizvode. Nadam se da će se država okrenuti tržištu i prilikom transformacije pojedinih državnih i javnih preduzeća, pri čemu, prije same privatizacije treba „otvoriti“ i putem incijalne prodaje ponuditi tržištu određeni dio kapitala. Na taj način, makar dio kompanije postaje tržišni materijal, čime bi došlo do razvoja samog tržišta kapitala. Ako ne dođe do prepoznavanja ovog interesa, ukrupnjanjem kapitala i likvidicijom kompanija, uz nestvaranje novih proizvoda, bojim se da nećemo, kao tržište, imati šta da ponudimo”, istakao je Maksimović.
Bonus video:
