Glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore (CBCG) Nikola Fabris ocijenio je da se, ukoliko mjere koje su date rebalansom budžeta ne daju rezultate, ne treba ustezati od novog rebalansa i povećanja poreza na dodatu vrijednost na privremenoj osnovi dok traje kriza.
Stopa PDV-a u Crnoj Gori iznosi 17 odsto.
„Imajući u vidu da u ovom trenutku još nisu zvanično objavljeni ni junski podaci o javnim prihodima i rashodima teško je dati nedvosmislen zaključak o novom rebalansu koji realno gledano biće teško sprovesti imajući u vidu datum izbora”, istakao je Fabris u intervjuu “Vijestima”.
U vrhovnoj monetarnoj instituciji procjenjuju da u ovom trenutku nije realno očekivati brži ekonomski rast budući da je crnogorska ekonomija mala, visoko-otvorena i visoko zavisna od dešavanja u okruženju, kao i od dešavanja na tržištu Evropske unije.
„Recesija prijeti velikom broju zemalja EU, a i prognozira se za veliki broj zemalja okruženja poput Slovenije, Hrvatske, Srbije, Mađarske. Nažalost, Crna Gora ne može biti izolovano ostrvo i ona dijeli sudbinu najvažnijih partnera. Stoga nije realno očekivati da u takvom ambijentu bilo koji set mjera ekonomske politike može dovesti do bržeg ekonomskog rasta. To ne znači da treba da sjedimo „skrštenih ruku” već treba nastaviti sa unapređivanjem privrednog ambijenta”, naglasio je Fabris.
Teško je dati nedvosmislen zaključak o novom rebalansu budžeta koji će, realno gledano, biti teško sprovesti imajući u vidu datum izbora
U preporukama Vladi za vođenje ekonomske politike kao prioritete Centralna banka preporučiće, istakao je Fabris, dalju deregulaciju sistema naročito na lokalnom nivou, stvaranje preduslova za privlačenje novog talasa stranih direktnih investicija i fiskalnu konsolidaciju kroz smanjenje budžetskog deficita i primjenu novih fiskalnih pravila.
Fabris smatra da se sa popravljanjem opšteg poslovnog ambijenta može očekivati veća kreditna aktivnost banaka, ali i da je veliki problem što je proces restrukturiranja banaka značajno napredovao dok realni sektor i dalje nije restrukturiran.
„U prvoj polovini ove godine kreditna aktivnost je bila na sličnom nivou kao na kraju prethodne. Ovo je prvi put od 2008. godine da nemamo opadanje kreditne aktivnosti. Bilo bi poželjno da kreditna aktivnost bude viša, ali treba imati u vidu da postoji veliki broj ograničavajućih faktora”, ocijenio je Fabris.
Ti faktori su, prema riječima Fabrisa, visoki opšti rizik poslovanja, veliki broj nelikvidnih i prezaduženih preduzeća i onih koja ne izmiruju uredno ranije uzete kreditne obaveze, ograničeni i skupi izvori finansija na međunarodnom tržištu. Tu je i, dodao je Fabris, smanjene mogućnosti jednog broja matičnih banaka da odobre kreditna sredstva crnogorskim bankama zbog teškoća sa kojima se suočavaju na matičnim tržištima i smanjena tražnja za kreditima.
Teško je dati nedvosmislen zaključak o novom rebalansu budžeta koji će, realno gledano, biti teško sprovesti imajući u vidu datum izbora
Mala vjerovatnoća da nađu partnera za KAP
Fabris je kazao da, kada je u pitanju rješavanje situacije u Kombinatu aluminijuma Podgorica, najbolja opcija bi bila dolazak renomiranog strateškog partnera, ali u ovom trenutku to djeluje malo vjerovatno. „Ukoliko se zaključi da prethodna opcija nije realna preostaju druge dvije.
Prva je da se ide na zatvaranje KAP-a, a druga da se postigne nacionalni konsenzus o subvencionisanju proizvodnje u fabrici, jer imajući u vidu trenutnu cijenu koštanja proizvodnje i cijenu na svjetskom tržištu, nije moguća proizvodnja bez gubitaka. Naravno, ova opcija treba da podrazumijeva i restrukturiranje KAP-a i primjenu mjera koje bi minimizirale gubitke”, rekao je Fabris.
Ako banke ne poslušaju, ograničićemo kamatne stope
Glavni ekonomista CBCG je najavio da će razmotriti u narednom periodu kako su banke i mikrofinansijske insistucije reagovale na upozorenje CBCG da se eliminišu ekstremno visoke kamatne stope koje se u nekim slučajevima mogu podvesti i pod zelenaške.
”U međuvremenu smo dobili pozitivnu reakciju od jedne mikrofinansijske institucije da planiraju da snize kamatne stope. Nadamo se da će i druge finansijske institucije krenuti njihovim stopama. U nekim zemljama okruženja postoje ograničenja kamatnih stopa, a i Evropska centralna banka je najavila da će razmotriti ograničavanje kamatnih stopa za zadužene zemlje eurozone. Stoga ukoliko naši apeli ne daju rezultate polazeći od najbolje međunarodne prakse i CBCG će u narednom periodu donijeti privremene mjere”, naglasio je Fabris.
Bonus video:
