Kompanija AMIA, biznismena Nila Emilfarba prodala je tri luksuzna apartmana u svom rezidencijalnom kompleksu „Dukley gardens“ na Zavali i poslovno stambenom kompleksu „Dukley residence“ nadomak Starog grada za 420 bitkoina, što je u protivvrijednosti dva i po miliona eura.
Bitkoin je digitalna valuta stvorena 2009. koja nastaje takozvanim “rudarenjem” na internetu. Naziva se i kriptovalutom jer je zaštićena matematičkim šiframa - kriptografijom, što garantuje i anonimnost vlasniku. Nju ne kontroliše nijedna centralna banka, a njena vrijednost se određuje na paralelnim berzama na internetu i podložna je velikom skokovima i padovima. Ovo je, kako su iz kompanije AMIA saopštili “Vijestima”, i najveća kupoprodaja nekretnina koja je realizovana u Evropi u ovoj kripto valuti.
Kompanija je još krajem prošle godine promovisala da prihvata ovaj digitalni novac kao validno sredstvo plaćanja, kojim se mogu kupovati njihove nekretnine, ali i plaćati usluge u Dukley hotelu, Dukley Beach Lounge restoranu i Dukley Marini.
„Dobili smo jednu potpuno novu klijentelu, ljudi koji i nijesu namjeravali da kupuju nekretnine, to su učinili. Među kupcima su mladi ljudi, koji su svoje bitkoine odlučili da ulože time što će postati vlasnici luksuzne nekretnine u Budvi. Naša kompanija, za razliku od mnogih koji sumnjaju u kriptovalutu, je prva u regionu koja je krenula sa prodajom nekretnina za kripto valute. Na svijetu, a posebno u Evropi ograničen je broj nekretnina koje se mogu kupiti bitkoinima, pa je to i bio razlog da smo dobili klijentelu iz cijelog svijeta. Takođe cijeli postupak kupoprodaje smo omogućili da se izvrši na brz i efikasan način, što je još jedna od povoljnosti“, pojasnili su u kompaniji AMIA.
Jedan od kupaca luksuznog apartmana je i 25-godišnji Francuz, a kupoprodaja je parafirana kod budvanskog notara. Kupca je u cijelom postupku zastupala advokatska kancelarija Pantović, a prodavca advokatska kancelarija Prelević, a cijeli postupak je završen za vrlo kratko vrijeme.
„Upravo ono što je ranije bilo nemoguće, to se sada zahvaljajući bitkoinima obistinilo i postupak prenošenja novca je završen za par minuta“, naveli su vlasnici.
Apartmani su prodati za ukupno dva i po miliona eura, što je nekih 420 bitkoina, jer bitkoin trenutno vrijedi 6.000 eura.
Plaćanje se vrši putem neke od zvaničnih aplikacija i novac koji je predmet transakcije se automatski konvertuje u eure. Prema zvaničnim podacima u svijetu je aktivno samo 10.000 ovakvih platnih mjesta, dok prema zvaničnom sajtu coinmap.org na cijelom Balkanu, osim projekata pod okriljem Emilfarbovih kompanija AMIA i Stratex gruop postoji još, možda samo jedno platno mjesto. Cijena jednog bitkoina varira i zavisi od potražnje. Bitkoin ne postoji u fizičkom obliku. Ideju bitkoina razvila je osoba pod pseudonimom Satoši Nakamoto još 2008, kada je objavio dokument u kojem je pojasnio kako će ova virtuelna valuta funkcionisati.
Bitkoin je decentralizovan sistem koji ne može da kontroliše jedna osoba, uključujući čak i njegovog tvorca. Bitkoin je “peer-to-peer” valuta koju pokreće sistem koji omogućava slanje i primanje istog bez prisustva treće strane.To znači da se ova valuta ne oslanja na banke. Bitkoin je takođe programiran da se ne može duplirati, što znači da jedan bitkoin nije moguće potrošiti dva puta. Bitkoin je decentralizovana valuta, što znači da njime ne upravlja nijedna država, individua ili grupa. Ovaj način funkcionisanja omogućava da bitkoin bude prihvaćen širom svijeta, sve dok ga primalac prihvata kao validnu valutu plaćanja. Bitkoin se može trošiti na sličan način kao i pravi novac. Neki ljudi ih koriste za investicije, drugi pak kao metod za međunarodno slanje novca.
Bitkoin postoji u elektronskom obliku i čuva se u takozvanim “novčanicima “. Procjene broja korisnika bitkoina variraju. Prema podacima CoinDeska za 2016. godinu, broj bitkoin novčanica se udvostručio i iznosi 12,77 miliona.
Jači i od “Sitigrupe” i IBM-a
Bitkoin je veći od korporacija. Prema rejting listi “PvC-a”, koja rangira 100 najvećih kompanija, bitkoin je sa 167 milijardi dolara kapitala postao veći od “Sitigrupe” (165 milijardi), IBM-a (164 milijardi), HSBC (162 milijarde) i “Pepsija” (160 milijardi).
Virtuelna valuta znatno je veća od “Masterkarda” i “Simensa”, koji imaju 121, odnosno 117 milijardi dolara kapitala. Veći je od pojedinih zemalja. Ako bi se vrijednost bitkoina uporedila sa BDP-om država, iza sebe bi ostavio čak i bogate zemlje poput Alžira (156 milijardi dolara) i Katara (152 milijarde). Troši energiju za 100 država. Oko 30 teravolti električne energije na sat potrošeno je 2016. na “kopanje” bitkoina, navodi “Digekonomist”.
Bonus video:
