Nove, veće cijene električne energije za građane Crne Gore od 1. avgusta, koja poskupljuje za 5,86 odsto na 9,5 centi po kilovat-satu, sa porezom, biće u samom vrhu u regionu: skuplje je jedino u Hrvatskoj, čiji građani istu količinu struje plaćaju nešto preko 11 centi, pokazala je uporedna analiza "Vijesti".
Upoređivane su cijene sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost.
Kilovat struje u Sloveniji košta skoro dva centa manje nego što će je plaćati u Crnoj Gori od 1. avgusta, iako je prosječna zarada u toj državi duplo veća od one koju primaju crnogorski građani.
Cijene struje u Bosni i Hercegovini zavise od entiteta, ali u prosjeku košta 7,02 centa po kilovatu. Posebne cjenovnike imaju elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Republike Srpske i ona na nivou Bosne i Hercegovine. Jeftiniji kilovat od crnogoroskog imaju i građani Makedonije, gdje košta 6,9 centi i Srbije, sa oko pet centi.
Sagovornici "Vijesti" iz više država okruženja, međutim, upozoravaju da su sadašnje cijene električne energije vjerovatno privremene te da se u više njih, prije svega Makedoniji i Srbiji očekuju poskupljenja već do kraja godine.
Razlog su nepovoljne vremenske prilike tokom godine, zbog čega je povećan uvoz, ali i sve skuplja struja na međunarodnom tržištu, prije svega Evrope.
Glavni problem zemalja regiona, prema riječima učesnika na tržištu, disbalans je između domaće proizvodnje i uvoza električne energije. Crna Gora godišnje prosječno uvozi oko 30 odsto potrebnih količina, a samo u 2011. je za potrebe uvoza električne energije izdvojeno više od 60 miliona eura, duplo više od troškova uvoza u prethodnoj godini.
Njemački elektroenergetski sistem je bitan za snabdijevanje zemalja Evrope koje su zavisne od uvoza, jer su od nje obezbijeđivale 23 odsto od ukupne količine električne energije
Bosna i Hercegovina, sa druge strane, izvozi oko 25 odsto od ukupno proizvedenih količina dok Hrvatska ima najsličniju poziciju sa Crnom Gorom, jer uvozi značajne količine električne energije, preko 25%).
Stanje na evropskom tržištu električne energije je pogoršano posebno nakon nuklearne nesreće u Japanu prošle godine, zbog čega je Njemačka zatvorila osam najstarijih nuklearnih reaktora od ukupno 17, a koji bi po planu trebalo da budu zatvoreni tek do 2022.
Njemački elektroenergetski sistem je bitan za snabdijevanje zemalja Evrope koje su zavisne od uvoza, jer su od nje obezbijeđivale 23 odsto od ukupne količine električne energije.
Zatvaranje nuklearnih reaktora je automatski dovelo do skoka cijena električne energije na međunarodnom tržištu, a nepovoljno su na cijene uticale i suše u cijeloj Evropi, u obimu nezabilježenom u posljednjih 60 godina.
Sa 40 eura po megavat-satu, koliko je iznosila prosječna cijena uvoza u 2009. godini, 2010. godine prosječna cijena uvezene električne energije iznosila je 44 eura, a u 2011. godini je povećana za čak 40 odsto, na 55 eura. U posljednja dva mjeseca prethodne godine, cijena električne energije iz uvoza se kretala u rasponu od 60 do 65 eura po megavatu.
I cijena goriva u vrhu
Cijene goriva u Crnoj Gori takođe su u samom evropskom vrhu. Poslije posljednjeg poskupljenja benzina od pet do šest centi, skuplje gorivo toči se jedino u Sloveniji.
Eurosuper 95, sa cijenom od 1,38, značajnije je skuplji nego, recimo, u Srbiji, gdje košta 1,26 eura (u lokalnoj valuti, po kursu od petka) ili Makedoniji, gdje se toči za 1,3 eura.
Makedonija ima ubjedljivo najjeftiniji dizel, koji košta 1,11 eura za litar. Eurodizel u Crnoj Gori košta 1,25 eura, a skuplji je jedino u Sloveniji, sa cijenom od 1,32 eura.
Ta vrsta goriva u Hrvatskoj košta 1,24 eura, Federaciji BiH 1,23, a Srbiji 1,16 eura. Maksimalne maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori kalkulišu se svakog drugog ponedjeljka, na osnovu posebne uredbe.
Promjena zavisi od cijena nafte na međunarodnim tržištima i valutnog odnosa dolara i eura, dok su svi ostali parametri, akciza, porez i marža preprodavca, fiksni.
Bonus video:
