Primjena Sporazuma o politici zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta, koji su prije pola godine potpisali Unija slobodnih sindikata i Savez sindikata Crne Gore sa Vladom kao poslodavcem, konačno je izvjesna, jer je usvojeno uputstvo po kojem on treba da se realizuje.
Cilj Sporazuma je praćenje trošenja novca iz budžeta i pravilnije usklađivanje zarada zaposlenih u javnom sektoru. Sindikati će učestvovati u određivanju broja tehnološkog viška, a iz budžeta niko neće moći da prima platu veću od 1.100 eura.
Koliko je plata smanjeno, a koliko novca "pronađeno" prilikom detaljnog kontrolisanog budžeta niko ne može da pretpostavi ali u USS vjeruju da je riječ o značajnim ciframa.
Sporazumom, koji važi od 2012. do 2015. godine dogovoreno je da zarade zaposlenih kroz pregovore smanjuju, ukoliko realni rast bruto društvenog proizvoda bude ispod dva odsto, ili se ostvari deficit od dva ili više odsto, da se povećavaju ukoliko realni rast pređe 3,5 odsto kao i u slučaju ako budžet bude u ravnoteži, a inflacija pređe dva odsto. Sporazum predviđa i da se pregovara ako dođe do značajne promjene finansijske situacije.
"Predviđeno je da se ove godine javni sektor oslobodi viška zaposlenih koji to sami žele da urade sporazumno i da se nakon toga vidi da li postoji višak u javnom sektoru i da se o tome odlučuje"
U proteklih šest mjeseci je bilo više situacija kada je trebalo početi sa pregovorima i to zbog inflacije i deficita u budžetu ali kako nije imao ko da sprovodi Sporazum te prilike su propuštene. USS je zbog inflacije htio da pokrene priču o rastu zarada, a Vlada zbog deficita o njihovom smanjenju.
"Vijesima" je iz Ministarstva finansija, koje je sa predstavnicima sindikata radilo na Uputstvu o obrazovanju i načinu rada radnih tijela ustanovljenih Sporazumom, saopšteno da se njime bliže uređuje obrazovanje i način rada Koordinacionog odbora za praćenje primjene Sporazuma, Komisije za kontrolu zarada, paritetne komisije za praćenje efekata poreske politike i posebnih komisija u državnim organima i javnim ustanovama.
USS je najviše insistirao na primjeni Sporazuma, a njen predstavnik zadužen za praćenje njegove realizacije dr Vladimir Pavićević kazao je "Vijestima" da se kasnilo u formiranju ključnih tijela i da se sada radi na formiranju sektorskih komisija.
Pavićević je rekao da se sektorske komisije moraju što prije formirati kako bi se počelo sa kontrolom trošenja novaca iz budžeta
"Sektori su podijeljeni po ministarstvima, a kako ima 16 ministarstava ona su grupisana kako bi broj komisija bio manji. Očekujemo da će predsjednik Koordinacionog odbora, pomoćnica Ministra rada Vesna Simović, uskoro donijeti rješanja o formiranju sektorskih komisija koje će, kako je predviđeno Sporazumom, inicirati formiranje komisija u javnim ustanovama i državnim organima", objasnio je Pavićević.
On je istakao da je Komisija za kontrolu zarada već počela da radi i prema njegovim informacijama sve plate se vrlo precizno analiziraju.
"Dogovor je da sve informacije do kojih dođu komisije saopštava Koordinacioni odbor. Naši predstavnici pomno analiziraju sve podatke i bilo koja uočena nepravilnost će biti predstavljena Koordinacionom odboru", kazao je on.
Pavićević je rekao da se sektorske komisije moraju što prije formirati kako bi se počelo sa kontrolom trošenja novaca iz budžeta. Objasnio je da će sektorske komisije da djeluju na nivou ministarstava i da kontrolišu njihove troškove, a one će po potrebi u javnim ustanovama i državnim organima formirati posebne komisije.
"Mislim da će u konačnom rezultati biti vrlo pozitivni. Samom činjenicom da je Komisija za kontrolu zarada formirana čini nam se da je situacija u toj oblasi regulisana i uticala na to da neme više astronomskih zarada", kazao je Pavićević.
U Uputstvu koje uređuje način rada komisija je određeno da će svi koji budu angažovani na tom poslu morati da ga obavljaju bez novčanih naknada jer je to "u skladu sa idejom Sporazuma".
Ove godine samo dobrovoljna otpuštanja
Govoreći o viškovima u administraciji i otpuštanjima, Pavićević je kazao da je za ovu godinu planirano "oslobađanje" samo od onih zapioslenih koji sami žele da odu.
"Sporazumom je predviđeno da se broj zaposlenih u javnom sektoru smanji.Mi već imamo značajan broj zaposlenih koji bi sporazumno raskinuli radni odnos. Još nije počela ta procedura i USS insistira da se što prije učine jasnim i ti kriterijumi, da se ljudima omogući sa sporazumno raskinu radni odnos i da se obezbjedi novac za te svrhe", rekao je on.
Kada su u pitanju tehnološki viškovi Pavićević ne očekuje da će oni doći na dnevni red prije 2013. Godine.
"Predviđeno je da se ove godine javni sektor oslobodi viška zaposlenih koji to sami žele da urade sporazumno i da se nakon toga vidi da li postoji višak u javnom sektoru i da se o tome odlučuje", rekao je on. On nije mogao da kaže ni okvirno koliko ljudi će morati da ostane bez posla. „To je teško reći jer je javni sektor sačinjen iz različitih oblasti. Iz prosvete je značajan broj zainteresovanih. U zdravstvu je taj broj, prema mojim informacijama, između 100 i 200 za sada. Činjenica je da oni kadrovi koji su neophodni za rad ne mogu dobiti sporazum i raskid radnog odnosa", objasnio je Pavićević.
Bonus video: