Javne ustanove i preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo najkasnije do 15. juna moraju obavijestiti Vladu da su poštovali preporuke o mjerama štednje, kazali su “Vijestima” u Ministarstvu finansija.
Prema preporukama neto zarada rukovodećem osoblju (izvršni direktor, pomoćnik direktora, direktor sektora, načelnik odjeljenja) ne može biti veća od tri prosječne neto zarade u državi (u aprilu je bila 491 euro).
Svi menadžerski ugovori i drugi akti kojima su utvrđene posebne privilegije u toku trajanja i po prestanku radnog odnosa moraju se staviti van snage. Vlada je ostavila mogućnost da se u slučaju ostvarenja pozitivnog finansijskog rezultata rukovodećem kadru mogu ispatiti bonusi, ali uz prethodno utvrđene kriterijume.
Dalje, zaposleni u preduzećima u kojima država ima većinsko vlasništvo koja su ostvarila smanjenje gubitka, u odnosu na prethodnu godinu, imaju pravo na godišnji bonus, uz prethodnu saglasnost Vlade. Van snage se moraju staviti i sva rješenja koja omogućavaju zaposlenima da mjesečno ostvaruju prihod veći od jedne prosječne zarade na mjesečnom nivou.
Na spisku preduzeća koja moraju poštovati Vladine preporuke su akcionarska društva Plantaže, Pobjeda, Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz, Montekargo, Održavanje željezničkih voznih sredstava, Montenegro erlajns, Crnogorski elektroprenosni sistem, Elektroprivreda.
Obuhvaćeni su i Institut za crnu metalurgiju, Rudnici boksita, Luka Bar, Prekookeanska plovidba, Kontejnerski terminali i generalni tereti, Barska plovidba, Pošta, Jadransko brodogradilište, Kastelo Montenegro, Rudnik uglja, Budvanska rivijera, Crnogorska plovidba, Institut “Simo Milošević” i Ulcinjska rivijera.
Preporukama je definisano i da ministri ograniče ukupna mjesečna primanja pomoćnika i sekretara ministarstava do tri prosječne zarade u državi
Na spisku javnih ustanova, koje moraju poštovati preporuke, nalaze se Montefarm, Zavod za geološka istraživanja, Centar za ekotoksikološka istraživanja, Ekološko-edukativni centar, Ispitni centar, Institut za razvoj i Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu, a od javnih preduzeća tu su Aerodromi Crne Gore, Nacionalni parkovi Crne Gore, Regionalni vodovod i Morsko dobro.
Društva sa ograničenom odgovornošću koja moraju sprovesti mjere štednje su Radio-difuzni centar, Monteput, Crnogorski operator tržišta električne energije, Montenegrobonus, Zora, Prokon i Montenegro difens industri. Na Vladinom spisku su i Univerzitet i Radio-televizija Crne Gore.
Uprava i sindikalna organizacija Pošte, kako je saopšteno ranije iz te kompanije, postigli su dogovor da se u sklopu mjera štednje radnici privremeno ostanu bez stimulativnog dijela zarade.
Preporukama je definisano i da ministri ograniče ukupna mjesečna primanja pomoćnika i sekretara ministarstava do tri prosječne zarade u državi.
Smanjite dnevnice, račune za mobilni
Vlada je i Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) ali i ostala regulatorna tijela, preporučila da sprovedu mjere štednje i tako daju podršku politici smanjivanja javne potrošnje.
CBCG je najavila da će od prvog jula zarade izvršnim funkcionerima smanjiti za tri odsto, a predložiće i da se od tog datuma u organima upravljanja privrednih društava ili ustanova u kojima ima predstavnike visina naknade za taj rad ograniči na iznos do jedne prosječne mjesečne zarade u državi.
Mjerama štednje smanjene su dnevnice za službena putovanja za 20 odsto, limiti za korišćenje mobilnih telefona za pet odsto... CBCG je prošle godine štedjela tako što je smanjila zarade članovima Savjeta za 33 odsto i zaposlenima sedam odsto.
Odložena je i primjena Kolektivnim ugovorom utvrđenog prava na uvećanje zarada po osnovu stečenih akademskih zvanja, tako da po tom osnovu neće biti ni troškova u 2012. godini, a smanjene su i naknade po ugovorima o djelu.
Maraš će najviše osjetiti smanjenje
Odluku Vlade o smanjenju zarada rukovodećem kadru u javnim preduzećima najviše će, sudeći po podacima sa sajta Komisije za utvrđivanje konflikta interesa, osjetiti izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš, koja prima mjesečnu zaradu od vrtoglavih 7.372 eura.
Po visini menadžerskih zarada u javnim preduzećima i institucijama ističe se i čelnik Aerodroma Crne Gore Milovan Đuričković koji mjesečno primi 3.800 eura i guverner Centralne banke Radoje Žugić sa 3.193 eura od te funkcije.
Smanjenje će osjetiti i direktor Pošte Crne Gore Milan Martinović, sa platom od 2.200 eura, koji je nedavnim dogovorom sa Sindikatom kompanije dogovorio privremeno ukidanje stimulansa na zarade zbog teške finansijske situacije u preduzeću.
Vladine mjere će osjetiti i predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture Zarija Franović, koji je Komisiji prijavio mjesečnu platu od 1.775, dok se direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Zoran Mrdak sa 1.407 eura zarade uklapa u Vladine preporuke.
Kada su u pitanju regulatorne agencije, prednjači direktor one za energetiku, Dragoljub Drašković, koji ima zaradu od 1.971 euro, a slijedi čelnik Agencije za elektronske medije Abaz Držafić sa mjesečnom kovertom od 1.700 eura.
Direktori Komisije za hartije od vrijednosti i elektronskih komunikacija Zoran Đikanović i Zoran Sekulić primaju platu oko 1.500 eura.
Bonus video:
