Na valutnim tržištima je ove sedmice kurs eura znatno pao, što je posljedica niza podataka koji nagovještavaju dublju i dužu recesiju u eurozoni nego što se prvobitno očekivalo.
Cijena eura prema američkoj valuti pala je na sedmičnom nivou 1,27 odsto, na 1,3084 dolara. U odnosu na japansku valutu, kurs eura potonuo je 1,79 odsto, na 104,45 jena.
I američka valuta je oslabila prema japanskoj, pa je cijena dolara pala 0,5 odsto, na 79,85 jena, prenosi "SEEbiz".
Pad kursa eura posljedica je niza pokazatelja da privreda eurozone sve dublje klizi u recesiju.
Izvještaj uticajnog londonskog instituta Markit pokazalo je da se pad aktivnosti u industrijskom sektoru, nakon rubnih zemalja eurozone, učvrstio i u ključnim zemljama, poput Njemačke i Francuske.
Cijena eura prema američkoj valuti pala je na sedmičnom nivou 1,27%, na 1,3084 dolara; u odnosu na japansku valutu, kurs eura potonuo je 1,79%, na 104,45 jena
Podaci iz Njemačke, Španije i Francuske pokazali su značajan pad aktivnosti u industrijskom sektoru, a italijanska industrijska proizvodnja zabilježila je znatno veći pad nego što se očekivalo.
Prema podacima Markita, pale su i aktivnosti u uslužnom sektoru eurozone, dok je evropski statistički zavod Eurostat saopštio da je stopa nezaposlenosti dostigla rekordnih 10,9 odsto.
Euro je bio pod pritiskom i zbog predstojećih izbora u Francuskoj i Grčkoj, jer je francuski predsjednički kandidat Fransoa Oland, koji vodi u anketama, obećao da će preusmjeriti pažnju na podsticanje rasta.
Strahuje se da bi to moglo izazvati napetosti u njemačko-francuskim odnosima.
Nepredvidivost je izraženija u slučaju izbora u Grčkoj, jer se procjenjuje da će dvije vodeće stranke koje podržavaju uslove iz programa međunarodne pomoći u slučaju koalicije imati tek tijesnu većinu nad strankama koje se tim uslovima protive.
Dolar se pod pritiskom našao u petak, nakon što je objavljeno da je u aprilu u SAD otvoreno samo 115 hiljada novih radnih mjesta, znatno manje nego što su analitičari očekivali.
Razočaravajuća brojka oživjela je strahovanja da američki ekonomski rast posustaje i podstaknula očekivanja da će američka centralna banka Fed dodatno ublažiti monetarnu politiku.
S druge strane, u Evropi se zasad ne očekuje labavljenje monetarne politike.
Nakon što je Evropska centralna banka u četvrtak na sastanku u Barseloni zadržala ključne kamatne stope u eurozoni na rekordno niskih jedan odsto, njen predsjednik Mario Dragi kazao je da će se privreda eurozone u ovoj godini vjerovatno oporaviti, iako su prisutni i rizici od pada aktivnosti.
Galerija
Bonus video:
