Glasovi poslanika DPS-a presudili su danas da Skupštinski odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje ne podrži Predlog odluke o izmjeni i dopuni prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, koji se odnosi na prenamjenu prostora ulcinjske Solane “Bajo Sekulić” u građevinsko zemljište.
Predlog koji je krajem godine pripremila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), a koji je potpisala grupa opozicionih poslanika, podržali su danas predstavnici opozicije, SDP-a Mićo Orlandić, dok su svi poslanici DPS-a bili protiv. Izmjene nisu usvojene jer dva poslanika opozicije nisu prisustvovala sjednici odbora, tako da je rezultat bio 6:5 u korist Barovića. Predlog Izmjena će ipak ići na SKupštinu, a ako SDP i dalje bude za izmjene, one ipak omogu biti usvojene.
Baroviću Solana prodata 68 puta niže od procjene >>>
Predlog izmjena predviđa da Solana više ne bude građevinsko zemljište, već zaštićeni prostor predviđen za proizvodnju soli. Postojeći urbanistički plan usvojen 2008. preimenovao je zemljište u građevinsko na zahtjev Solane kojom od 2004. upravlja Veselin Barović. On je tada većinski paket akcija kupio od države za 800.000 eura iako je procijenjena vrijednsot 15 miliona kvadratnih metara Solane bila oko 55 miliona eura. Na nedavnom prvom tenderu imovina Solane prodavana je za 250 miliona eura.
Ukoliko zemljište Solane više ne bi bilo građevinsko, njegova vrijednost bi značajno pala.
Poslanik Force Genci Nimanbegu podsjetio je da je predlog opozicionih partija i MANS-a bio da se iz dijela prostornog plana koji je namijenjen za turističku valorizaciju izbriše riječ Solana, jer ona predstavlja područje za industrijsku proizvodnju soli i važan rezervat biodiverziteta.
“Molio bih vas da stavite na stranu interes gospodina Barovića i tih 250 miliona eura i ono što je javni interes građana Crne Gore i Ulcinja”, poručio je on poslanicima
Nimanbegu je poručio da se moraju poštovati i evropski standardi kada je u pitanju zaštita prostora i predložio da se područje ulcinjske solane pretvori u regionalni park ili rezervat.
Direktor programa za urbanizam MANS-a Dejan Milovac podsjetio je i da je preko noći nestalo rješenje koje je bilo predviđeno kada je prostorni plan usvajan- da Solana bude definisana kao spomenik prirode. Kako je kazao on, ne zna se iz kojih razloga, u kojoj proceduri i ko je solanu izbrisao sa liste područja koje bi prema prostornom planu trebalo zaštiti. Milovcu je sumnjiv I sami način privatizacije preduzeća.
“Sama privatizacija koja nije urađena na klasičan način, već kroz berzansku prodaju relaksirala je gospodina Veselina Barovića da ima bilo kakve dužnosti prema radnicima, ali i prema državi Crnoj Gori. Kada je u pitanju Solana nemamo klasični model ugovora gdje je on bio obavezan da ima neke investicije u preduzeće, socijalni plan, plan zaštite životne sredine, već je Barović dobio kompletno preduzeće nešto ispod milion eura”, kazao je Milovac.
On je pozvao poslanike da konačno iskoriste svoju kontrolnu funkciju i djeluju preventivno, kako se ne bi dešavale situacije da taj dom razmatra propale privatizacije nakon što se dese.
“Da nemamo ponovo za dvije ili tri godine priču o Solani, kao sada o KAP-u ili Telekomu. Konačno da ovaj dom ispuni svoju funkciju i primora vladu da ispravi grešku koja je učinjena prilikom usvjanja prostornog plana”, dodao je on.
Kako je kazao Milovac odbor će donijeti odluku da li će Veselin Barović dobiti na raspolaganju 15 miliona kvadrata, koji vrijede preko 250 miliona eura.
“Molio bih vas da stavite na stranu interes gospodina Barovića i tih 250 miliona eura i ono što je javni interes građana Crne Gore i Ulcinja”, poručio je on poslanicima.
Poslanik Nove Slaven Radunović poručio je da je skrivanje iza zakonskih rješenja kojima se može ili ne može promijeniti prostorni plan zavlačenej ruke u džep građana Crne Gore.
“U momentu kada je privatizovana Solana zemljište kojim je ona raspolagala nije bilo građevinsko zamljište i vlasništvo je prodato za 800 hiljada eura isključivo jer je novi vlasnik bliski saradnik tadašnjeg premijera, a sadašnjeg predsjendika DPS-a, to zemljište je pretvoreno u građevinsko”, kazao je on.
Radunović je ocijenio da je privatizacija solane i njena prenamjena u građevinsko zemljište “komplikovani proces koja je grupa vrlo verziranih špekulatana planirala na duže staze”. Prema njegovim riječima još od privatizacije postojao je plan da se od nje napravi građevinsko zemljište.
“Ja pozivam Vladu da se ne sakriva ni iza kakvih rješenja, već da odgovori jasno na zahtjev NVO sektora i opozicionih poslanika da li je spremna da zaštiti interes svih građana ili da omogući ljudima bliskim Milu Đukanoviću da se obogate na neregularan način”, poručio je on.
Poslanik Milan Knežević iz SNP-a kazao je da se na gotovo svim odborima poslanici bave propalim privatizacijama, kao I da je ono o čemu su juče raspravljali završeno 2008. godine kada je donesen prostorni plan.
“Kao što vidimo iz drugih afera, uvijek je tu nečiji brat ili sestara, a sad smo počeli da ubacujemo I kumove, priajtelje pobratime. Pitam se do kog nivoa to sve može da ide ponižavanjem ove Skupštine I programiranja želja pojedinaca bliskih režimu da se nalaze u prostornim planovima, da se nalaze u zakonskim predlozima o kojima mi moramo da raspravljamo. Ponekad možda I ispoštujemo neku želju kućnog ljubimca vezano za određene namjene zbog kojih se sazivaju ovi odbori”, kazao je on.
Knežević predlog koji je odbijen na odboru, kako je kazao, smatra pokušajem da se zaustavi Veselin Barović I sa njim povezana lica da lokalitet Solane pretovre u građevinsko zemljište.
“Očigledno je 2008. godina bila početak ekonomske krize I naši biznismeni koji su lovili u mutnom svih ovih godina našli se u velikom problemu. Sada pokušaju da valorizuju ono što je muka svih građan Crne Gore, muka društva koje je od 1945. do ovamo pokušavalo da stvori potencijale da bi zemlja mogla da se razvija I da svi građani imaju koristi, a ne nekolicina ljudi”, istakao je Knežević.
On je dodao I da ga zabrinjava mišljenje Savjeta za privatizaciju čiji je predsjenik premijer Igor Lukšić koji je dao pozitivno mišljenj I ponuđenu cijenu za solanu od 800 hiljada eura ocijenio kao realnu. Kako je kazao 1994., u vrijeme sankcija, njena vrijednost bila je procijenjena na 110 miliona maraka.
“Ovim Lukšić staje iza svih sumnjivih privatizacija u Crnoj Gori. I sigurno će on snositi odgovornost kada budemo rasvijetljavali sumnjive privatizacije, kao što smo počeli oko Telekoma I KAP-a. Ja mislim da je ovo najsumnjivija privatizacija od koje će građani I buduće generacije imati najveću štetu”, poručio je on.
Bonus video:
