Vlada još nije uradila analizu o plaćenoj tržišnoj naknadi za državnu zemlju u postupcima privatizacije, iako je Skupština još 2013. godine tražila izvještaj, odnosno dokaze da je za više desetina miliona kvadrata državnog zemljišta, čija se vrijednost mjeri stotinama miliona eura, plaćena odgovarajuća tržišna naknada.
Prema podacima koje je dobio nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte do sada je dao 30 pozitivnih mišljenja da je u postupcima privatizacije plaćena adekvatna tržišna naknada, što je osnov da se zemljišni kompleksi na kome se nalaze privatizovane firme prepišu na njihove kupce. Na mišljenje Savjeta čekaju još 23 zahtjeva, pokazuju podaci koje je premijer i predsjednik Savjeta za privatizaciju Duško Marković dostavio Damjanoviću.
Izmjenama Zakona o svojinsko-pravnim odnosima iz 2009. godine omogućeno je da se uradi “revizija privatizacije”, odnosno da se da mišljenje da li je u tim postupcima plaćena odgovarajuća tržišna naknada, a ako nije, da zemljište i dalje ostane u državnom vlasništvu. Izvršna vlast do danas nije uradila analizu o sprovođenju Zakona u ovom dijelu. Skupština je 2013. godine donijela zaključak da joj se o ovom važnom pitanju podnese izvještaj, odnosno dokazi da je za više desetina miliona kvadrata državne zemlje plaćena adekvatna tržišna naknada. Dobar dio tog zemljišta došao je u ruku pojedinaca (uz pomoć Uprave za nekretnine i Ministarstva finansija) koji su bliski vlasti, iako nije plaćena tržišna naknada. U nekim slučajevima u vezi sa davanjem mišljenja su suprotstavljeni stavovi unutar samog Savjeta ili Savjeta sa drugim državnim organima.
Najbolji primjer je privatizacija ulcinjske Solane. Preduzeće koje je u stečaju i kojim gazduje Eurofond biznismena Veselina Barovića, čeka na mišljenje Savjeta da na sebe prepiše 14 miliona kvadrata državnog zemljišta. Eurofond tvrdi da je platio adekvatnu tržišnu naknadu u postupku privatizacije. Specijalno državno tužilaštvo ispituje taj slučaj, zato što je državna imovina protivzakonito zalagana za kredite. Eurofond je većinski paket akcija Solane dobio za 800 hiljada eura.
Jadranski sajam, u vlasništvu Duška Kneževića, je 2015. godine dobio pozitivno mišljenje od Savjeta da 20.971 kvadrat državnog zemljišta u Budvi može prepisati na sebe. To zemljište potražuje više porodica (oko 100 nasljednika), jer im je oduzeto nakon Drugog svjetskog rata za potrebe izgradnje Dječjeg doma koji nije napravljen. Nakon što je budvanski katastar upisao zemljište na Kneževića, Direktorat za imovinsko-pravne poslove Ministarstva finansija poništio je rješenje. Na rješenje o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine Jadranskog sajma žalili su se Ministarstvu finansija Sekretarijat za zaštitu imovine Opštine Budva i zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Sudski postupak je u toku. Jadranski sajam tvrdi da je tržišna cijena plaćena dva puta 1975. i 2000. godine i da je svojinska transformacija urađena u skladu sa zakonom, te da spokojno čekaju sudsku odluku.
Zetagradnja, biznismena Blagote Radovića, na sebe je prepisala 42,56 hiljada kvadrata zemljišta Duvanskog kombinata u stečaju, iako ni Privredni sud ni Savjet za privatizaciju nijesu dali mišljenja o tome da li je plaćena tržišna naknada. Na spisku koji je Marković dostavio Damjanoviću, Zetagradnja čeka to mišljenje.
Na mišljenje Savjeta čekaju i Drvoimpeks Podgorica, Boka komerc Radanovići, Jugopetrol, Primorje Ulcinj, Izbor Bar, Lenka Bijelo Polje, cetinjski Boksiti, Zetatrans, Eko-meso Bijelo Polje, tivatska Mimoza, Vektra Boka, Crnagoraput, nikšićki Monteks, Telekom, Jadran iz Perasta...
Pozitivna mišljenja Savjet je, između ostalog, dao za firme Inpek, Higijena, Jadran Bar, Vile Oliva, Trebjesa, Euromix trade, HTP Berane, Bajo Pivljanin-poljoprivreda, Božur Veleexport, Hunguest Hotels Montenegro, Zeta film, Građevinar, Prehrana, Imobilia Construction Consulting...
Za 36 zahtjeva Savjet nije dao pozitivno mišljenje. Među njima su Mesopromet, Bjelasica Rada, Titeks, Carine, Hemomont, podgorička Mljekara, Ina Crna Gora, Heta Asset Resolution leasing, NLB banka-hotel Mojkovac, Auto Zeta, Ibon group, Jugopetrol, Ribarstvo...
Jovanić ne da mišljenja Privrednog suda
Prema Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima za firme u stečaju mišljenja o plaćenoj tržišnoj naknadi za zemljište daje Privredni sud. Predsjednik Privrerdnog suda Blažo Jovanić odbio je da o tome dostavi informacije Damjanoviću.
“Pravo na razgledanje sudskih spisa, odnosno prikupljanje obavještenja koja su sadržana u sudskim spisima imaju stranke, odnosno naručioci u postupku, dok ostalim licima se razgledanje može dozvoliti ako za to ima opravdan interes”, pismom je Jovanić odgovorio na dopis iz parlamenta. On tvrdi da pravo na uvid u sudske spise može da se ostvari na osnovu zakona o parničnom postupku, sudovima i sudskim poslovima. Damjanović je uputio dopis predsjedniku Sudskog savjeta Mladenu Vukčeviću da se dostave informacije iz Privrednog suda i podsjetio da ih je od prethodnika Jovanića dobijao. Dva važna postupka u stečaju u kojima se nalazi vrijedno državno zemljište su KAP i Jadranko brodogradilište. Jovanić je predsjednik stečajnog vijeća u Brodogradilištu.
Uprava za nekretnine nema podatke
Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević nije mogao da dostavi informacije o upisu prava svojine u katastar na osnovu mišljenja o plaćenoj tržišnoj naknadi.
On je Damjanoviću objasnio da baza podataka koja se odnosi na kancelarijsko poslovanje ne sadrži te podatke, kao i da nemaju mogućnost automatske obrade podataka. Predložio je da se dostave zahtjevi za konkretne nepokretnosti.
Bonus video:
