Banke u Crnoj Gori trebalo bi da imaju više sluha za privredu, jer bankarski sistem i realni sektor posluju po principu povezanih sudova, ocijenio je glavni ekonomista Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris.
On smatra da su kamate visoke i da bi banke trebalo da nađu prostor za njihovo snižavanje. On je kazao i da visoke kamate dodatno povećavaju rizik da kredit ne bude vraćen u roku.
"Mislim da bi banke trebalo da imaju malo više sluha za privredu, jer bankarski sistem i realni sektor posluju po principu povezanih sudova, to jest teškoće u jednom se prije ili kasnije odraze i na drugi", rekao je Fabris agenciji Mina-business.
Prema njegovim riječima, visoke kamatne stope su bile reakcija banaka na veću tražnju za kreditima, kao i na visok rizik poslovanja koji se manifestovao u kašnjenju u izmirivanju ranije odobrenih kredita.
U CBCG očekuju da će ambijent u ovoj godini biti nepovoljniji u odnosu na prošlu, pa je zbog toga, kako objašnjava Fabris, projektovana nešto niža stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od očekivane za prošlu godinu.
"Kriza javnih dugova će se negativno odraziti na situaciju u Evropskoj uniji (EU), a moguće je i da EU pogodi recesija. Imajući u vidu značaj evropskog tržišta, teškoće na tom tržištu će se svakako odraziti i na Crnu Goru", rekao je Fabris.
Negativni efekti su, kako je naveo, mogući u vidu smanjenih mogućnosti za izvoz, lošijeg priliva stranih direktnih investicija kao i negativnog uticaja na doznake.
Podržava smanjenje javne potrošnje
Fabris smatra da je dobro što je u budžetu Crne Gore za ovu godinu uvažen čitav niz preporuka CBCG i što je državni račun u osnovi postavljen na zdrave osnove.
"Pozitivno je što je nastavljeno sa tendencijom smanjivanja javne potrošnje koja je planirana na nivou za 26 miliona nižem u odnosu na očekivano izvršenje za prošlu godinu, odnosno što se u relativnim iznosima javna potrošnja smanjuje sa 38,3 odsto na 36,8 odsto BDP-a", kazao je Fabris.
Prema njegovim riječima, pozitivno je i što je kao kratkoročni cilj planirano smanjenje javne potrošnje na 35 odsto BDP-a, odnosno tendencija njenog daljeg smanjivanja.
"Pozitivno je što se mijenja odnos kapitalnih i tekućih rashoda u korist kapitalnih. Rast javnog duga se može smatrati opravdanim, jer će se porast u najvećoj mjeri odnositi na kreiranje fiskalnih rezervi, što je i bila jedna od preporuka CBCG", kazao je Fabris dodajući da neizvjesno okruženje i potencijalni rizici sugerišu nužnost formiranja rezervi.
Fabris smatra da bi kod državnih garancija trebalo uraditi pažljivu procjenu njihove rizičnosti.
"Ukoliko su garancije nužne da bi se dobio kredit ili kredit pod povoljnijim uslovima, one mogu biti opravdane, ali uz uslov da ne nose rizik da mogu pasti na teret budžeta", upozorio je Fabris.
Kriza javnih dugova će se negativno odraziti na situaciju u Evropskoj uniji (EU), a moguće je i da EU pogodi recesija. Imajući u vidu značaj evropskog tržišta, teškoće na tom tržištu će se svakako odraziti i na Crnu Goru, poručio je Fabris
Galerija
Bonus video:
