Od početka izbijanja ekonomske krize problem nelikvidnosti privrede iz mjeseca u mjesec postaje sve izraženiji, a brojni pokušaji države, banaka i privrednika da doprinesu njegovom rješavanju, na koji je uticala i situacija na globalnom tržištu, nijesu urodili plodom.
To potvrđuju i podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) o međusobnim dugovanjima privrednika koja su sa 177,1 milion na kraju 2009. godine porasla na 253,9 miliona na kraju prošle godine, da bi dostigla 363 miliona na kraju oktobra 2011. godine.
Osim dugovanja rastao je i broj preduzeća čiji su računi blokirani i to sa 12.254 na kraju 2009. godine na 14.113 na kraju prošle godine, dok je posljednji podatak da je ta cifra bila 14.982 na kraju oktobra 2011. godine.
Privrednici su više puta isticali da su međusobna dugovanja mnogo veća od onih koja su zvanično prijavljena, a njihovi su zahtjevi bili da država spriječi vlasnike firmi koje su u blokadi nekoliko mjeseci ili godina da osnivaju nova preduzeća, kao i da se objave imena onih čiji su računi blokirani kako bi se zaštitile zdrave kompanije.
Najava Vlade koja je saopštena prije nekoliko mjeseci da treba objaviti imena najvećih dužnika i izmijeniti Zakon o bankama kako bi se CBCG omogućilo da objavi spisak još uvijek nije realizovana, a prema ocjenama stručne javnosti visoka koncentracija dugovanja (10 najvećih dužnika u ukupnoj blokadi učestvuje sa 78,7 miliona ili sa 21,69 odsto ukupnog duga, a 50 najvećih dužnika učestvuju sa 162,2 miliona ili sa 44,69 odsto) pokazuje da je riječ o firmama koje su nosioci razvoja ekonomije, što dodatno produbljuje problem.
U razgovoru za “Vijesti” predstavnici privrede, banaka i stručne javnost ocjenjuju da će nelikvidnost i dalje rasti u narednom periodu, kao i da rješenje problema zavisi od ekonomske situacije na globalnom tržištu, priliva stranih investicija, novih plasmana banaka i efikasnosti pravosudnog sistema u rješenju pojedinih problema poput boljeg sprovođenja prinudne naplate, stečajnog postupka, kao i sistemskog rješavanja problema gdje bi se uključila država, CBCG, banke i poslodavci...
Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Predrag Mitrović kazao je da nelikvidnost privrede nije novijeg datuma i da je Unija uporno ukazivala na problem povećane likvidnosti koja dovodi do strukturnih problema.
- Imamo sada situaciju da mala i srednja preduzeća ni kriva ni dužna postaju nelikvidna i postaju dužnici zbog sistemskog problema neplaćanja ili nemanja mogućnosti da se naplate određena potraživanja. Ukazali smo još prije nekoliko godina Ministarstvu finansija, Centralnoj banci i bankama da može doći do začaranog kruga nelikvidnosti. Nažalost potvrdilo se da smo bili u pravu – kazao je Mitrović.
On je ocijenio da se problem može rješavati samo sistemski gdje bi se uključile sve četiri strane - Vlada, CBCG, banke i poslodavci.
- Održivost privrede zavisi od cijelog sistema, a bankarski sektor mora da pokaže više volje da zaista želi da pokrene rješenje problema malih i srednjih preduzeća u sektorima poljoprivrede, ugostiteljstva, turizma i zanatstva. To su ključni sektori koji mogu da pokrenu privredu – rekao je Mitrović, dodajući da bi problem nelikvidnosti mogao da bude još teži.
Mitrović je kazao i da nije suština da li će se cifra od 363 miliona malo uvećati ili smanjiti, već je suština da se problem sistemski rješava.
- Ima dosta privrednika koje država tjera u nelikvidnost jer ne izmiruju redovno obaveze po osnovu tendera koje raspisuje, a svako kašnjenje stvara probleme – kazao je Mitrović.
Unija poslodavaca će, prema njegovim riječima, predložiti uskoro Vladi neki set mjera kako se iduća sezona ne bi dočekala sa problemom nelikvidnosti.
Zaimović: Prinudna naplata mora bolje funkcionisati
Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kazao je da je mnogo faktora doprinijelo da nelikvidnost postane jedan od najvećih problema u privredi.
" Brojni su razlozi i to struktura ekonomije, problem naslijeđene nelikvidnosti iz prethodnih godina, zakonska regulativa koja na neadekvatan način tretira rješavanje problema likvidnosti, odnosno zakona o stečaju i insolventnosti privrednh društava, prinudna naplata koja je neefikasna... - naveo je Zaimović.
On je rekao i da tome doprinosi pogoršan privredni ambijent u kome nedostaju investicije iz inostranstva i krediti sa kojima se kasni u otplati, a što utiče na potencijal bankarskog sektora za davanje novih kredita.
" Za taj problem nema jednostavnog rješenja. Postoje faktori na koje se ne može uticati poput nelikvidnosti iz inostranstva i smanjenog priliva investcija, naročito u slučaju krize u Evropi. Može se uticati da pravni sistem bude efikasniji kako bi prinudna naplata bolje funkcionisala.
Neadekvatan pravni okvir u tom dijelu pogoduje finansijskoj nedisciplini. Onaj koji ne plaća ne snosi nikakve sankcije. Ne zna se ko su najveći dužnici i smatram da bi pomoglo ako se objave njihova imena" kazao je Zaimović, dodajući da se nada da se problem nelikvidnosti neće produbiti u narednom periodu.
Kostić: Potrebne su dugoročne mjere
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocijenio je da je ovolika nelikvidnost očekivana kada se ima u vidu postojeće stanje u domaćoj, regionalnoj i evropskoj ekonomiji.
" Dužnička i finansijska kriza polako pojačavaju pritisak tako da je potpuno logično što se nelikvidnost produbljuje. Ona je kod nas prisutna duži vremenski period, a povećani globalni rizik samo je produbljuje.
Banke su zbog toga reducirale kreditnu aktivnost, a posljedice toga su nelikvidnost koja se produbljuje i može se očekivati da će se to nastaviti u narednom periodu" kazao je Kostić.
On je rekao da se problem nelikvidnosti ne može rješavati u nekom kratkom periodu, već su potrebne dugoročne mjere.
" U kratkom roku se ovolika nelikvidnost teško može riješiti jer to bi značilo da se bitno poprave plasmani banaka, finansijska disciplina i poslovni ambijent, a svjedoci smo da to nije moguće. U dugom roku će se poboljšavati pod uticajem unapređivanja poslovnog ambijenta i pojačanog priliva stranih direktnih investicija" rekao je Kostić.
Bonus video:
