Za desetak dana znaće se da li se MNSS, bivši vlasnik Željezare, ponovo vraća u tu kompaniju ili će biti proglašen bankrot.
MNSS je 15. avgusta predao Privrednom sudu Plan reorganizacije o kome Odbor povjerilaca treba da raspravlja u roku od 20 dana od dana podnošenja plana.
"Privredni sud je obavezan da u roku od 20 dana zakaže ročište na kome bi se ocijenilo da li je predati plan u skladu sa Zakonom o stečaju i da li ga povjerioci prihvataju. O planu će se izjašnjavati povjerioci po klasama. Prvu klasu čine radnici, u drugoj je poreska uprava, dok treću klasu čine svi ostali povjerioci.
Ukoliko Odbor povjerilaca usvoji Plan reorganizacije koji je MNSS podnio, nikšićkim preduzećem upravljače novoosnovana kompanija Hovik
Ukoliko se plan prihvati, onda sud ukida stečaj i potpisuje novi ugovorni odnos sa povjeriocem koji je predao plan i taj ugovor ima karakter izvršne isprave. Sve dalje radnje i postupci moraju ići prema planu koji je predložen.
Sud može postaviti stečajnog upravnika koji će nadgledati sprovođenje plana i, ukoliko dođe do njegovog eventualnog odstupanja ili kršenja, ugovor se prekida i ponovo se uvodi stečaj. U svakom slučaju, dalji tok postupka u mnogome zavisi od sudbine plana", objasnio je nedavno „Vijestima" stečajni upravnik Željezare Veselin Perišić.
Novac se unosi 7. novembra
Ukoliko Odbor povjerilaca usvoji Plan reorganizacije koji je MNSS podnio, nikšićkim preduzećem upravljače novoosnovana kompanija Hovik koju pored MNSS-a čini i Stil kapital grupa.
Povjerioci prve i druge klase ukoliko budu željeli, imali bi priliku da u periodu od 15. do 31. januara
Hovik koji će u Željezaru investirati 2,5 miliona eura, preuzeće sva potraživanja MNSS-a i firme Rekupero. U pitanju je blizu sto miliona eura koje je stečajni upravnik osporio kao neosnovane, dok ih je Visoki sud pravde Engleske i Velsa priznao.
Pomenuti novac Hovik će, kako stoji u Planu, ukoliko sve bude teklo propisanom dinamikom, unijeti 7. novembra ili koji dan prije tog datuma. Što se tiče dugovanja, Hovik bi dio novca isplatio u gotovini, a dio emisijom novih akcija.
Tako bi radnicima, kao povjeriocima prve klase, bilo isplaćeno 80 odsto potraživanja, dok bi ostatak bio konvertovan u nove akcije. Povjerioci druge klase, poreska uprava, dobila bi 35 odsto novca u gotovini i 65 odsto u vidu novih akcija. Što se tiče treće klase, gdje spadaju svi ostali povjerioci, njihov dug bio bi konvertovan u nove akcije.
Hovik bi imao 55 odsto akcija
Povjerioci prve i druge klase ukoliko budu željeli, imali bi priliku da u periodu od 15. do 31. januara naredne godine prodaju svoje akcije Hoviku po cijeni od 80 centi po akciji.
Potraživanja u iznosu od oko 193 miliona eura prijavila su 884 povjerioca
Ulaganjem 12,5 miliona eura novog finansiranja u zamjenu za emisiju običnih akcija Željezare Hovik bi postao najveći pojedinačni akcionar.
Na ovaj način Hovik bi imao 55 odsto akcija Željezare, radnici 0,8 odsto, država 3,6, a povjerioci treće klase oko 33 odsto akcija. To se odnosi samo na trenutno prihvaćena potraživanja, jer je stečajni upravnik od potraživanja u iznosu od 193 miliona eura osporio preko 127 miliona.
Od prihvaćenih potraživanja najveće ima poreska uprava, oko 8,2 miliona eura i radnici preko 6,6 miliona Prihvaćena potraživanja povjerioca treće klase su blizu 50 miliona eura.
Do kraja oktobra, prema podnesenom Planu, treba da bude odobreno novo izdavanje akcija
Potraživanja u iznosu od oko 193 miliona eura prijavila su 884 povjerioca, od čega MNSS i ofšor kompanija Rekupero traže 96,6 miliona eura. Stečajni upravnik je osporio sva potraživanja MNSS-a i naveo da bivši vlasnik nije ispoštovao kupoprodajni ugovor i umjesto da uloži 117 miliona eura,"napravio je gubitak od oko sto miliona i dugove od skoro 200 miliona eura".
Od ostalih većih potraživanja, Perišić je firmi Neksan osporio oko osam miliona eura, kompaniji Meser oko šest, a radnicima blizu pet miliona eura.
Međutim, ukoliko bi Privredni sud prihvatio žalbe povjerilaca, čija potraživanja su osporena, struktura udjela u Željezari bila bi nešto drugačija. Hovik bi imao 30 odsto akcija, država dva odsto, dok bi akcije povjerilaca treće klase porasle na 62,6 odsto. Akcije radnika ostale bi iste.
Bankrot ne znači kraj fabrike
Do kraja oktobra, prema podnesenom Planu, treba da bude odobreno novo izdavanje akcija, a njihova emisija Hoviku i povjeriocima bila bi završena do 7. novembra. Najkasnije deset dana nakon toga, povjeriocima bi bio isplaćen gotovinski dio i podijeljene akcije.
Ukoliko povjerioci ne prihvate plan MNSS-a, onda će u Željezari biti uveden bankrot.
Nikšićki biznismen Miodrag-Daka Davidović je 15. maja potpisao tromjesečni ugovor o poslovno tehničkoj saradnji i pokrenuo proizvodnju
"Ukoliko plan ne bude prihvaćen. Željezari predstoji bankrot. Bitno je naglasiti da bankrot ne znači i kraj fabrike. Stečajni upravnik tada mora dati mišljenje na koji način će se vršiti dioba stečajne mase, da li parcijalno ili prodaje Željezare kao pravnog lica", kazao je Perišić.
Nakon toga predstoji raspisivanje tendera i onda bi svi zainteresovani mogli da se prijave za kupovinu Željezare.
Dva scenarija
Nikšićki biznismen Miodrag-Daka Davidović je 15. maja potpisao tromjesečni ugovor o poslovno tehničkoj saradnji i pokrenuo proizvodnju.
Ugovor je produžen do 15. novembra, a Davidović je nedavno kazao da će Željezara nakon toga datuma biti spremna za nove kupce i najavio dva scenarija po kojima bi fabrika, kako tvrdi, nakon njegovog izlaska mogla da nastavi uspješno poslovanje.
"Imamo dva scenarija. Prvi je da smo obezbijedili svjetski poznatu kompaniju koja je spremna da aplicira za kupovinu Željezare. To je firma Sole iz Njemačke. Ukoliko ovaj scenarij ne uspije iz bilo kog razloga, drugi je da Vlada prepusti fabriku radnicima, da je oni preuzmu za iznos neisplaćenih zarada, a mi bismo radnicima bili od pomoći", kazao je vlasnik Neksana.
Za desetak dana biće poznato da li Datene najave mogu biti ostvarljive ili je MNSS uspio da ubijedi Odbor da njihov Plan reorganizacije može da zaživi.
Vučinić: Bolje bankrot nego povratak MNSS
Što se radnika tiče, prema riječima pred sjednika Sindikata fabrike Janka Vučinića, situacija je potpuno jasna - bolje bankrot nego povratak MNSS-a.
"Povratak bivšeg vlasnika, zbog čijeg su katastrofalnog upravljanja i uništavanja fabrike radnici bili prinuđeni da zatraže uvođenje stečaja, bilo bi nedopustivo. MNSS nema pravo da podnosi plan reorganizacije, jer su njihova potraživanja osporena, a nijesu ni vlasnici kapitala, jer je 26,3 miliona eura kredita vratila država, a ne oni, tako da te akcije treba vratiti prethodnom vlasniku, odnosno državi.
"Željezara je zahvaljujući angažmanu firme Neksan ponovo počela da proizvodi kvalitetne čelike"
Pošto u članu 162 Zakona o stečaju stoji da Plan reorganizacije mogu podnijeti povjerioci sa najmanje 30 odsto kapitala, ne znamo po kom osnovu je MNSS podnio plan - kazao je Vučinić.
Prema njegovim riječima emitovanje akcija je samo još jedan "trik bivšeg vlasnika" koji ovoga puta, smatra on, neće uspjeti nikoga da prevari.
"Željezara je zahvaljujući angažmanu firme Neksan ponovo počela da proizvodi kvalitetne čelike, realizovan je socijalni program, a zarade se konačno redovno isplaćuju. Ono što je Davidović uspio za manje od tri mjeseca, MNSS nije uspio za četiri godine.
Zato vjerovatno i žele da se vrate jer su stvoreni uslovi za profitabilno poslovanje i ekonomsku održivost fabrike", tvrdi Vučinić.
Iz Željezare je od oko 1.400 radnika otišlo njih 730, a Vučinić smatra da će taj broj do 1. septembra, do kada je produžen socijalni program, biti preko 800.
Bonus video:
