Upravljanje Željezarom preuzeće kompanija Hovik, koja se nalazi u zajedničkom vlasništvu MNSS-a i Stil kapital grupe, strateškog partnera iz SAD-a. Hovik bi u kompaniju uložio 12,5 miliona eura i preuzeo dio dugova, preostali dug povjeriocima bio bi isplaćen emisijom novih akcija.
Nakon završetka stečaja i emisije akcija Bovik bi imao 55 odsto akcija kompanije. Sva procedura bi bila završena do 31. januara naredne godine - navedeno je u Planu reorganizacije koju je vlasnik Željezare predao Privrednom sudu, a u čiji sadržaj su "Vijesti" imale uvid.
Prije uvođenja stečaja u Željezaru, čiji vlasnik je bio MNSS, radnicima je dugovano preko šest miliona eura. Plate su zaposleni, tokom ove i prošle godine, uglavnom dobijali nakon organizovanih uličnih protesta. Koliko je radnicima sa MNSS-om bilo dobro čak su „upali" u upravnu zgradu i vlasniku pokazali „izlaz".
Hovik bi, ukoliko sve bude teklo propisanom dinamikom novac uplatio Željezari 7. novembra ili koji dan prije tog datuma
Da li će MNSS sada uspjeti da ubijedi Odbor povjerilaca u realizaciju ovog plana znaće se do 5. septemra, do kada povjerioci moraju o njemu da se izjasne.
Ukoliko Odbor povjerilaca usvoji Plan reorganizacije, kako je navedeno, Hovik će preuzeti sva potraživanja MNSS-a i njene firme Rekuper od blizu sto miliona eura koje je stečajni upravnik osporio kao neosnovana, dok ih je Visoki sud pravde Engleske i Velsa priznao.
Radnici bi dobili 80 odsto duga u novcu
Hovik bi, ukoliko sve bude teklo propisanom dinamikom novac uplatio Željezari 7. novembra ili koji dan prije tog datuma. Radnicima, kao povjeriocima prve klase, Hovik bi isplatio 80 odsto potraživanja, dok će ostatak biti konvertovan u nove akcije.
"Cijena po kojoj će se emitovati nove akcije postojećim povjeriocima je znatno veća od cijene po kojoj će se nove akcije emitovati Hoviku"
Povjerioci druge klase, odnosno država, dobili bi 35 odsto novca u gotovini i 65 odsto u vidu novih akcija. Nove akcije imale bi nominalnu vrijednost od 3,33 eura i bile bi u istom rangu sa svim postojećim emitovanim akcijama.
"Cijena po kojoj će se emitovati nove akcije postojećim povjeriocima je znatno veća od cijene po kojoj će se nove akcije emitovati Hoviku. To je stoga da se prepozna činjenica da Hovik ulaže nova sredstva u Željezaru te Hovik treba da bude u mogućnosti da generiše određen povraćaj na investiciju u odnosu na rizik", navedeno je u Planu.
Hovik bi akcije dobio jeftinije
Povjerioci prve i druge klase, ukoliko budu željeli, imaće priliku da u periodu od 15. do 31. januara naredne godine prodaju svoje akcije Hoviku po cijeni od 80 centi po akciji. Što se tiče treće klase gdje spadaju svi ostali povjerioci njihov dug bio bi konvertovan u nove akcije.
Na ovaj način Hovik bi imao 55 odsto akcija Željezare, radnici 0,8 odsto, država 3,6 a povjerioci treće klase oko 33 odsto akcija
Ulaganjem 12,5 miliona eura novog finansiranja u zamjenu za emisiju običnih akcija Željezare Hovik će postati najveći pojedinačni akcionar.
Na ovaj način Hovik bi imao 55 odsto akcija Željezare, radnici 0,8 odsto, država 3,6 a povjerioci treće klase oko 33 odsto akcija. To se odnosi samo na trenutno prihvaćena potraživanja.
Ukoliko bi Privredni sud prihvatio žalbe povjerioca čija potraživanja su osporena i sva prijavljena potraživanja prihvatio, struktura udjela u Željezari bila bi nešto drugačija. Hovik bi imao 30 odsto akcija, država dva odsto, dok bi akcije povjerilaca treće klase porasle na 62,6 odsto. Akcije radnika ostale bi iste.
Opširnije u štampanom izdanju
Bonus video:
