Zaposleni i bivši zaposleni koji smatraju da im je povrijeđeno neko pravo iz rada ili po osnovu rada, zaštitu tih prava treba da ostavare u zakonskoj proceduri pred sudom, Agencijom za mirno rješavnje radnih sporova ili kod Inspekcije rada, ocijenio je danas Socijalni savjet.
Na konstitutivnoj sjednici tog tijela razmotrena je informacija o aktuelnim štrajkovima u Crnoj Gori, saopšteno je iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću.
Savjet je ocijenio da su ekonomska tranzicija i procesi prestrukturiranja ekonomije uslovili izmjenu privredne strukture, u kojoj dominantnu ulogu ima sektor usluga, dok je učešće industrije i poljoprivrede smanjeno.
Ti procesi su, kako je saopšteno, izazvali i krupne promjene na tržištu rada, a prije svega su doveli do strukturne neravnoteže između ponude i tražnje za radom, što je za posljedicu imalo pogoršanje socio-ekonomskog položaja većeg broja radnika.
Na konstitutivnoj sjednici Socijalnog savjeta razmotrena je informacija o aktuelnim štrajkovima u Crnoj Gori
Ocijenjeno je da je dodatni uticaj na to je imala globalna ekonomska kriza, čije su se posljedice odrazile kako na bankarski, tako i na privredni sektor, kao i na tržište rada.
„Iskazujući puno razumijevanje za probleme sa kojima se suočavaju radnici koji se nalaze u štrajku, bilo da se radi o stečaju, proglašenju tehnološkog viška, neizmirenim zaradama ili nekim drugim neriješenim statusom, Savjet je preporučio da se svi ti problemi rješavaju u skladu sa postojećim zakonodavnim okvirom i u odgovarajućim institucijama“, kaže se u saopštenju.
Ukazano je, kako se navodi, da je Zakonom o štrajku utvrđeno pravo zaposlenih da radi zaštite svojih profesionalnih i ekonomskih interesa obustave rad kod poslodavca.
Dodaje se da je uvođenje štrajka strogo formalni postupak i da odluku o stupanju u štrajk može donijeti sindikat zaposlenih kod poslodavca, odnosno više od polovine zaposlenih radnika.
Naglašeno je da je uvođenjem stečaja kod poslodavca, o ostvarivanju prava i obaveza zaposlenih kod tog poslodavca odlučuje stečajni upravnik, koga imenuje stečajni sudija.
Dodaje se da je uvođenje štrajka strogo formalni postupak i da odluku o stupanju u štrajk može donijeti sindikat zaposlenih kod poslodavca, odnosno više od polovine zaposlenih radnika.
Zaposleni zadržani u stečaju radi provođenja stečaja i bivši zaposleni kojima je radni odnos prestao uvođenjem stečaja, za ostvarivanje prava iz rada i po osnovu rada mogu se obratiti stečajnom sudiji ili stečajnom upravniku.
„Svaki pokušaj rješavanja problema ovih radnika od Vlade bilo bi direktno miješanje u nadležnost pravosudnih institucija koje su nezavisne i odgovorne za pravilno sprovođenje stečaja“, ocijenjeno je na sjednici Savjeta.
To tijelo preporučuje da u se u institucionalnom pogledu, značajan dio spornih pitanja i problema može riješavati kroz aktivnost Fonda rada kao garantne institucije za zaštitu neizmirenih potraživanja nakon okončanja stečaja, i kroz aktivnost Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.
„Svaki pokušaj rješavanja problema ovih radnika od Vlade bilo bi direktno miješanje u nadležnost pravosudnih institucija koje su nezavisne i odgovorne za pravilno sprovođenje stečaja“, ocijenjeno je na sjednici Savjeta.
„Zaposleni i bivši zaposleni koji smatraju da im je povrijeđeno neko pravo iz rada ili po osnovu rada, zaštitu istih treba da ostavare u zakonom predviđenoj proceduri pred redovnim sudom, Agencijom za mirno rješavnje radnih sporova ili kod inspekcije rada“, smatraju u Savjetu.
Savjet je preporučio i da resorna ministarstva resorna ministarstva, u saradnji sa odgovarajućim institucijama i uz kvalitetan socijalni dijalog, treba da doprinose prihvatljivim i mogućim rješenjima, i naglasio da je „potrebno poštovati odluke svih sudova, jer je to zakonska obaveza“.
Bonus video: