Biro za odnose sa javnošću Glavnog grada reagovao je na optužbe direktora Crnogoraputa AD Rolfa Šumana objavljene u jučerašnjem broju pod naslovom „Mugoša nas šikanira i ucjenjuje da kupimo plac“ i istakao da direktor ove građevinske kompanije previđa da je Glavni grad sa tim preduzećem „pregovarao više od dvije godine u vezi sa rješavanjem lokacije za asfaltnu bazu“.
"Postojeća asfaltna baza nalazila se na zemljištu čiji je vlasnik Glavni grad, i nikada nije imala građevinsku dozvolu ni dozvolu za rad, niti je ta lokacija bila predviđena za tu namjenu" naveli su u reagovanju lokalne samouprave.
Austrijski investitori iz grupacije Štrabag, koji gazduju sa 90 odsto akcija Crnagoraputa AD, ogorčeni su na administraciju Glavnog grada koja ih, kako tvrdi njegov direktor Šuman godinama opstruira da instaliraju kupljenu opremu za asfaltnu bazu na Cijevni.
Šuman je javno optužio administraciju gradonačelnika Miomira Mugoše da ih “šikanira” i “ucjenjuje” ne bi li kupili lokaciju veće kvadrature od one koja im je potrebna za asfaltnu bazu.
" Predstavnici Glavnog grada uvijek su o svim problemima, ma koliko bili teški ili „škakljivi“, pristupali odgovorno, oslanjajući se na propise i jezik argumenata. Živjeli smo u uvjerenju da termini „šikanira“, „ucjenjuje“, „strah“ , „smrdi“, „haos“ nijesu leksika jednog Evropljanina i poslovnog čovjeka. Očigledno, namjera gospodina Šumana bila je da se takvim kvalifikacijama zamagli problem i pobjegne od činjenica" dodaje se u reagovanju.
U vrijeme sklapanja Ugovora o privatizaciji Crnagoraputa, kako napominju iz podgoričke administracije, „nijedan lokalni planski dokument nije sadržavao lokaciju za tu namjenu i tek su usvajanjem Generalnog urbanističkog plana i DUP-a „Industrijska zona - KAP“ decembra 2008, stvorene planske pretpostavke za izgradnju asfaltne baze na urbanističkoj parceli br. 27, površine 62.781 kvadrata“.
"U cilju obezbjeđenja realizacije planirane lokacije, za potrebe Crnagoraputa, Glavni grad je otpočeo pregovore sa poslovodstvom KAP-a, Crnagoraputem i Ministarstvom ekonomije. Pregovori su se zasnivali na obavezi Crnagoraputa da izmiri naknadu za dio zemljišta Glavnom gradu površine 27.858 m2 i dio zemljišta KAP-u površine 20.536 kvadrata. Glavni grad i KAP su potpisali sporazum, a izvršni direktor odbio da to uradi, iako je tokom dvogodišnjih pregovora tvrdio da će on sporazum potpisati nakon što se usaglase Glavni grad i KAP.
„Nijesam očekivao da će se KAP i Glavni grad dogovoriti“ (Šuman). Kako je Crnagoraput koristio zemljište bez naknade, to je Glavni grad izvršnom direktoru uputio Nacrt ugovora o zakupu tog zemljišta za period od privatizacije (16. 11. 2006) do 01. 01. 2011. godine. Iznos zakupa je 779.100 eura. Nakon toga novi predsjednik Odbora direktora Crnagoraputa, uputio je Glavnom gradu zahtjev za razgovor u vezi sa Ugovorom o zakupu zemljišta.
Razgovori, međutim, nijesu dali rezultat tako da je Glavni grad podnio tužbu Privrednom sudu 25. 11. 2010. i ovaj postupak je u toku" navodi se dalje u reagovanju iz gradonačelnikovog kabineta.
Kako je ekološka inspekcija 14. 12. 2010. godine, donijela rješenje o zabrani obavljanje djelatnosti, a 11. 02. 2011, izvršila pečaćenje asfaltne baze, Crnagoraput je predložio nadležnom ministarstvu da im se izda privremena dozvola za postojeću asfaltnu bazu.
"Kako zakon ne poznaje kategoriju „privremena dozvola“, to samo po sebi govori o ozbiljnosti predlagača. Dakle, evidentno je da je jedino rješenje tog pitanja da Crnagoraput pribavi adekvatnu lokaciju za koju je predviđena konkretna namjena.
Ukoliko to ne želi, ovo preduzeće je samo odgovorno za posljedice takvog postupanja. Navode da je bilo ko u poziciji da ucjenjuje Crnagoraput opovrgava činjenica da Glavni grad nije jedini vlasnik lokacija na kojima su planirani sadržaji tipa asfaltne baze.
Glavni grad upućuje na zakonitost i proceduru za dobijanje odgovarajućih rješenja. Riječi gospodina Šumana upućene Ministarstavu održivog razvoja i Agenciji za zaštitu životne sredine, čiji su organi donijeli eksplicitna rješenja, najbolje ilustruju njegov odnos prema zakonu i vladavini prava. Poštovanje zakona i propisa ovih organa po njegovom poimanju je strah od gradonačelnika Mugoše.
Što se tiče kružnog toka kojeg je, kako gospodin Šuman kaže, „opština napravila direktno ispred asfaltne baze“, podsjećamo da je u skladu sa Vladinim programom rješavanja uskih grla u saobraćaju, Ministrastvo uređenja prostora i zaštite životne sredine izdalo građevinsku dozvolu Direkciji za saobraćaj Vlade CG. Saobraćajnica je dobila i upotrebnu dozvolu, a Glavni grad je, iako sa zadovoljstvom, bio samo sufinansijer tog projekta.
Vjerujemo da je gospodinu Šumanu poznato da GUP, koji je donesen 1990, dakle mnogo prije nego što su i Mugoša i Šuman o ovome bili u prilici da pregovaraju, predvidio uklanjanje posljedica zatečenog stanja. Zato je posve logično da je DUP „Kombinat aluminijuma-industrijska zona“ na toj lokaciji planirao rekultivaciju prostora, odnosno ukidanje postojeće namjene i predvidio pejzažno oblikovano uređenje, shodno jasnim smjernicama iz plana višeg reda - GUP-a.
Napominjemo da je obrađivač ove prostorne dokumentacije angažovao najreferentnije eksperte uključene u praćenje privatizacije KAP-a, posebno za oblast životne sredine koji su uz sve ostalo kao optimalnu lokaciju predložili parcelu 27 - ističe se u reagovanju podgoričkog biroa.
Zbog neizvršavanja obaveza raskinut već jedan ugovor
Takođe, Vlada Crne Gore je zbog neizvršavanja obaveza raskinula ugovor sa Crnagoraputem, o pravu na detaljna geološka istraživanja i eksploataciju šljunka i pijeska iz ležišta „Cijevna“.
Koristeći jednu dozvolu pokušava da ostvari korist i na drugoj lokaciji, za koju nema nikakva dokumenta. Toliko o poslovnom moralu i poštovanju zakona Crne Gore. Evidentno je da je gradska uprava pokazala dovoljno razumijevanja za ovu kompaniju, ali je neophodno da se pitanje lokacije za novu asfaltnu bazu reguliše na zakonit način i uz potpuno poštovanje propisa o zaštiti životne sredine.
O svim ovim pitanjima redovno su informisana nadležna ministarstva, raniji premijer, predsjednik Crne Gore, ambasador delegacije EU u Crnoj Gori, kao i Sindikalna organizacija Crnagoraputa - napominje se u reagovanju Glavnog grada.
Nepouzdan partner
Što se Glavnog grada tiče, na osnovu navedenih činjenica, kao i dosadašnjih poslovnih iskustava sa tim preduzećem, jasno je da se radi o veoma nepouzdanom partneru čije poslovanje nije u duhu dobre prakse koji su potrebni u Crnoj Gori.
I nakon svega navedenog, umjesto da gospoda iz Crnagoraputa konačno razriješe svoja bitna poslovna pitanja, oni u nedostatku argumenata vrše pritisak dezinformacijama na medije, crnogorske državne institucije, nosioce visokih funkcija, diplomatske predstavnike, Sindikat i zaposlene – saopšteno je iz podgoričkog biroa.
Bonus video:
