U Crnoj Gori za vrijeme turističke sezone, prema procjenama Unije poslodavaca Srbije, radi između 65 i 110 hiljada sezonaca iz Srbije. Tačan broj je, kako je “Vijestima” rekao portparol Unije Dragoljub Rajić, nemoguće je utvrditi jer u Srbiji o tome ne postoji tačna evidencija.
Kako su “Vijestima” ispričali građani Srbije koji godinama već za vrijeme ljeta rade na Crnogorskom primorju, mjesečno zarađuju od 300 do 1.500 eura u ugostiteljstvu i turizmu, a u građevinarstvu i poljoprivredi dnevnica je od 25 do 35 eura. Najtraženiji su kuvari, konobari, sobarice, recepcionari, poslastičari, građevinski radnici...
Prema raspoloživim informacijama, skoro polovina od ukupnog broja sezonskih radnika u Crnoj Gori stiže iz Srbije, drugi dio je iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, ali ih ima i iz Rumunije, Bugarske, Mađarske.
Skoro polovina od ukupnog broja sezonskih radnika u Crnoj Gori stiže iz Srbije, drugi dio je iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, ali ih ima i iz Rumunije, Bugarske, Mađarske
Rajić je kazao da poslodavci iz Crne Gore zapošljavaju radnike iz Srbije a da pri tome nemaju tačan uvid u njihovo obrazovanje, stručnost i dosadašnje iskustvo. Zato je, kako je kazao, sa Unijom poslodavaca Crne Gore razgovarano o tome da se u Srbiji napravi neka vrsta evidencije, odnosno, konkurs na kome bi se prijavljivali svi koji žele da rade sezonski u Crnoj Gori i kako bi, sa druge strane, poslodavci iz Crne Gore mogli da izaberu najbolje.
On je kazao i da je potrebno riješiti niz administrativnih problema u Crnoj Gori, jer je kako je rekao, očigledno da ta zemlja ima potrebe za uvozom radnika iz Srbije, a da Srbija ima visoku stopu nezaposlenosti i ljudi koji su spremni da rade sezonski u inostranstvu.
Oni koji imaju iskustvo sa sezonskim radom kažu da je ranije bilo lakše i jednostavnije s poslom, a da je sada sve komplikovanije jer se radi o dvije države. Sezonski radnik iz druge države u Crnoj Gori više ne može da se zaposli samo uz ličnu kartu, već mora da ima pasoš, a postoji i procedura za dobijanje radne dozvole ako je sve legalno.
90 odsto sezonaca iz Srbije radi u turizmu
Rajić je kazao da najviše sezonaca iz Srbije radi u turizmu (oko 90 odsto), zatim u građevinarstvu i nešto manje u poljoprivredi.
Suzana D. iz Beograda priča za “Vijesti” da već tri godine preko ljeta radi u istom kafiću u Budvi i da ima namjeru da radi i ovog ljeta. Suzana je po struci ekonomistkinja, ali već godinama ne može da se nađe stalan posao u Srbiji. Povremeno radi neke poslove, ali, kako navodi, najviše novca ipak zaradi tokom ljeta u Budvi. Suzana kaže i da je u kafiću u Budvi počela da radi na preporuku prijateljice koja, takođe, ljeti radi kao konobarica u jednom klubu u Budvi. Kaže i da do sada nije imala problema, da radi na "crno", da tako i njoj odgovara jer zaradi više novca. Dok god ona lično nema problema, ne zanima je kako gazda kafića "završava posao" sa inspekcijom.
U Nacionalnoj službi za zapošljavenje Srbije (NSZ) navode da je još 2009. godine potpisan Protokol o saradnji između dvije državne službe za zapošljavanje „u cilju razmjene informacija, unapređenja aktivne politike zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju“.
Sezonci, u praksi, osim preko preporuka, do posla dolaze i preko agencija koje posreduju u traženju posla, a takvih ima u obije države.
"Kako Zakon o zapošljavanju ne poznaje odredbu sezonskih poslova, to ne spada u našu nadleženost", objašnjavaju u NSZ Srbije.
Sezonci, u praksi, osim preko preporuka, do posla dolaze i preko agencija koje posreduju u traženju posla, a takvih ima u obije države.
Zbog muke sa birokratijom većina radi na crno
Problemi nastaju kada zaposlenima koji rade dok traje ljetnja sezona treba uplatiti poreze i doprinose. Postupak realizacije ugovora o radu toliko je komplikovan da je na granici nemogućeg, tvrde u Udruženju poslodavaca Srbije (UPS).
"Unija poslodavaca Crne Gore i naša organizacija sada pokušavaju da ovaj problem riješe i da na njega ukažu institucijama u obje zemlje, ali još nema pravog odgovora i sa ovim je prije desetak dana upoznat i premijer Srbije Mirko Cvetković", kaže Rajić.
Prema njegovim riječima, u nekim slučajevima se dešava da iako u Crnoj Goru budu legalno prijavljeni u Srbiji im se to ne računa kao radni staž.
"To je jedno od pitanja koje treba regulisati", rekao je on i dodao da većina, ipak, radi na crno.
Galerija
Bonus video:
