Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) analizirala je Zakon o stečaju i utvrdila da nedovoljna preciznost pojedinih normi, nedovoljna transparentnost i široko postavljena diskreciona ovlašćenja sudija i upravnika, mogu prouzrokovati narušavanje integriteta postupka stečaja, neostvarivanje načela postavljenih tim Zakonom „i u krajnjem uticati na ugrožavanje javnog interesa koje može upućivati na korupciju“.
ASK upozorava da su sada široko postavljena diskreciona ovlašćenja prilikom izbora stečajnih upravnika, da su u praksi pojedini stečajni upravnici imenovani u mnogo više postupaka u odnosu na svoje kolege, te da to narušava transparentnost samog postupka i može voditi ugrožavaju javnog interesa i samog postupka „ako se uzmu u obzir naknade i nagrade koje stečajnom upravniku po svakom postupku pripadaju“.
Minimalna naknada koju upravnik dobije za angažovanje u stečajnom postupku je 400 eura, a naknadu u iznosu od 28.000 eura dobija svaki upravnik koji uspije da proda imovinu vredniju od million eura. Privilegovani upravnici koji godinama vode stečajeve sa najvrednijom imovinom, a kojima se ne nazire kraj, akontativno godinama imaju mjesečnu zaradu i do 1.250 eura.
„Agencija je mišljenja da bi izbor stečajnog upravnika trebalo da ide redosljedom sa liste stečajnih upravnika koju vodi Ministarstvo pravde, uz uslov da stečajni upravnik može biti imenovan za dva ili više postupaka pod uslovom da su prethodno svim ostalim upravnicima sa liste već dodijeljeni predmeti, pa se nova raspodjela vrši ponovo redosljedom sa navedene liste“, navodi se u mišljenju ASK, koje je potpisao načelnik Mladen Tomović.
ASK smatra, takođe, da uvođenje metoda izbora stečajnog upravnika samo po sebi nije dovoljno, već je „potrebno predvidjeti i sankcije za stečajnog sudiju koji pri izboru stečajnog upravnika ne poštuje unaprijed definisani model odabira“.
Preporučili su da se zakonom takođe „normira obaveza da se na internet stranici Privrednog suda mjesečno ili kvartalno objavljuje spisak imenovanih stečajnih upravnika, kao i spisak isplaćenih naknada i nagrada stečajnim upravnicima za obavljeni posao“.
U odnosu na pitanje eventualnog sukoba interesa pri imenovanju državnih službenika kao stečajnih upravnika u situaciji kada je povjerilac država ASK upućuje na Mišljenje Ministarstva javne uprave od 17. jula prošle godine.
Ministarka javne uprave Suzan Pribilović je tada dala mišljenje da “angažovanje državnog službenika u svojstvu stečajnog upravnika, u stečajnim postupcima u kojima je povjerilac država, nije u skladu sa odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima“, te da se “u konkretnom slučaju dovodi u pitanje nepristrasnost i objektivnost stečajnog upravnika, koji u tom postupku treba odlučivati o pravima i obavezama svog poslodavca-države“.
Država je povjerilac u skoro svim stečajnim postupcima.
ASK predlaže da i eventualna izmjena Zakona o stečaju prati ovo mišljenje Ministarstva javne uprave, kao i da se prilikom propisivanja navedenog ograničenja za imenovanje stečajnog upravnika uzme u obzir i definicija organa vlasti shodno Zakonu o sprečavanju korupcije. To su organi državne uprave, pravosuđe, lokalne uprave, nezavisna i regulatorna tijela, javne ustanove i preduzeća, i preduzeće u kojem država i opština imaju najmanje 33 odsto.
„Vijesti“ su krajem februara objavile istraživanje prema kojem su nekoliko držvnih službenika dobijali i po pedesetak stečajnih predmeta protekle tri godine. Rekorderi po broju predmeta su zaposleni u Poreskoj upravi, Sudskom savjetu, Agenciji za antikorupciju, Fondu rada... U Crnoj Gori postoje registrovana 222 stečajna upravnika, ali predmete, prema podacima Komore stečajnih upravnika, dobija svega oko 120.
Radnici i u stečaju moraju imati prava
ASK je predložio da se izmjenama Zakona o stečaju bolje definišu prava i status zaposlenih radnika, na koje se sada primjenjuju odredbe Zakona o stečaju, a ne Zakona o radu. Agencija je primijetila da preširoka ovlašćenja stečajnih upravnika u pogledu angažovanja radnika mogu trajati godinama, tokom kojeg nije precizirano pravo radnika na odmor, prekovremeni rad, visinu zarade i slično.
„Jasno je da se pitanja zaštite radnopravnog statusa angažovanih lica tokom stečajnog postupka sukobljavaju sa potrebama ekonomičnosti i specifičnosti stečajnog postupka, te bi u tom smislu bilo neophodno pronaći zakonski balans kako bi obje vrste zahtjeva bile zadovoljene“, navodi ASK.
Bonus video:
