Tri godine nakon što su ispunjeni svi uslovi da se između Srbije i Crne Gore uspostavi direktan platni promet, poslovne banke iz Crne Gore za to ne pokazuju interesovanje.
Iz Narodne banke Srbije (NBS) je ”Vijestima” saopšteno da do sada nijedna banka iz Crne Gore nije pokazala interesovanje da se uključi u kliring međunarodnih plaćanja na osnovu Sporazuma o kliringu koji su još 2007. godine potpisale Centralna banka BiH, NBS i Centralna banka Crne Gore (CBCG), sa ciljem da se omogućii brz, efikasniji i jeftiniji platni promet sa inostranstvom.
U međunarodnom plaćanju sada učestvuju 24 banke i to 19 iz Srbije i pet banaka iz BiH. Platni promet između Srbije i Crne Gore i dalje se obavlja preko inokorespondentnih (inostranih) banaka, gdje je provizija znatno veća, a najčešće treba i više od dva dana da novac legne na račun.
Potreban jedan računar i gotova stvar
Iz Udruženja banaka Crne Gore (UBCG) “Vijestima” je saopšteno da prilikom uvođenja posebnog kliring sistema između Srbije, BiH i Crne Gore nije bilo saglasnosti poslovnih banaka zbog strogih pitanja likvidnosnih standarda predviđenog rješenja i zbog troškova softverskih izmjena kojima je poslovne banke trebalo da budu izložene.
I iz NBS-a i CBCG je međutim, saopšteno da su banke u obavezi da obezbijede samo jedan personalni računar određenih karakteristika (za instalaciju softvera).
"To se ne može smatrati velikim troškom", saopšteno je iz CBCG.
Uključivanje u regionalni sistem kliringa zavisi od odluke banke
U toj instituciji kazali su i da su sve banke upoznate sa tim načinom plaćanja, ali da je uključivanje u regionalni sistem kliringa zasnovano na dobrovoljnoj osnovi i zavisi od autonomne procjene svake banke.
"CBCG je obezbijedila svu potrebnu infrastrukturu za obavljanje tog posla. To podrazumijeva obezbjeđenje poslovnoj banci, bez naknade, softvera za komunikaciju koji služi za uspostavljanje konekcije na sistem operatera kliringa, zatim aplikacije za izradu i elektronsko dostavljanje podataka, kao i potrebne parametre za korišćenje aplikacije", saopšteno je iz te institucije.
Iiz NBS-a je saopšteno da priključenje u međunarodni kliring ne iziskuje obavezno navedene troškove, jer su se pojedine banke u Srbiji uključile bez ulaganja u dodatne izmjene u svom softverskom sistemu.
Okolo je lakše - i isplativije
Privrednici Srbije i Crne Gore su u nekoliko navrata isticali da je najveći problem u njihovoj saradnji to što između dvije države nema direktnog platnog prometa, već se odvija preko inokorespondentnih banaka.
Predsjednik crnogorskog udruženja banaka i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović je na pitanje kada se može očekivati da se platni promet između Srbije i Crne Gore obavlja direktno, odgovorio da je to pitanje poslovne politike i interesa banaka u dvije države.
"Tehnički je to rješenje izvodljivo, a podrazumijeva da dvije banke u Srbiji i Crnoj Gori potpišu bilateralni ugovor o otvaranju računa i da plaćanja za svoje klijente obavljaju preko tih računa.
Vjerovatno da neke banke iz Crne Gore imaju otvorene račune kod banaka u Srbiji i obratno. To dosta zavisi i od strukture klijenata svake pojedinačne banke, kao i njihove potrebe za plaćanjima prema dvije države.
Za banke koje nemaju velike promete isplativije je da te transakcije rade preko inostranih banaka kod kojih većina banaka ima otvorene račune, na primjer preko Dojče banke", rekao je Zaimović.
On je rekao da nema informacija da je neka od crnogorskih banaka podnijela CBCG zahtjev za učešće u krilingu.
"Kao razloge za nezainteresovanost banaka mogao bih navesti nedovoljan obim očekivanih transakcija i prilično krutu proceduru, koja se ogleda u prijemu poruka za plaćanje koji se vrši u kratkom intervalu, a poruke za plaćanje koje se dobiju nakon kliringa ostaju za naredni dan.
Dalje, ukoliko banka dobije doznaku sa velikim iznosom i ukoliko to premašuje dnevni limit, doznaku ne bismo mogli izvršiti tog dana jer se poruke o dnevnim limitu dostavlju prije početka razmjene poruka za plaćanje, a i troškovi instalacije i implementacije softvera su veliki i iznosili bi od pet do 10.000 eura...", kazao je Zaimović.
Razlog za nezainteresovanost bi mogao biti i to što, prema riječima Zaimovića, utvrđenu cijenu plaćanja za kliring prema Srbiji i BiH crnogorske banke nijesu dobile napismeno, ali im je rečeno da naknade prema CBCG koje bi banke plaćale za kliring ne bi bile veće od naknada koje plaćaju za unutrašnji platni promet.
Za banke koje nemaju velike promete isplativije je da te transakcije rade preko inostranih banaka kod kojih većina banaka ima otvorene račune, na primjer preko Dojče banke, ocijenio je predsjednik Udruženja banaka Crne Gore Esad Zaimović
Platni promet prošle godine uvećan na 91 milion
Platni promet između Srbije i Crne Gore, prema podacima NBS-a, 2010. godine iznosio je 90,9 miliona eura što je za 61 odsto više u odnosu na 2009. godinu, dok je broj plaćanja povećan za 28 odsto.
Troškovi platnog prometa sa inostranstvom koje zaračunavaju poslovne banke kreću se u iznosu od oko jedan odsto po plaćanju. U Srbiji i Crnoj Gori postoje i posluju dvije istovjetne banke, Erste i Komercijalna.
Iz Erste banke u Srbiji je saopšteno da nemaju nikakve posebne olakšice za svoje klijente, budući da je riječ o dva zasebna pravna lica koja posluju u dvije zasebne države, a platni promet se obavlja u skladu sa odgovarajućom regulativom.
Iako je statusno sve isto, klijenti Komercijalne banke imaju pogodnosti.
"Imajući u vidu činjenicu da imamo i svoju banku u Crnoj Gori koja ima otvoren račun u Komercijalnoj banci AD Beograd, omogućili smo da se plaćanja i naplate po nalogu i u korist pravnih i fizičkih lica sa sjedištem u Crnoj Gori i Srbiji obavljaju preko tog računa, čime su im obezbijeđene znatne uštede kod korišćenja bankarskih usluga i brži i efikasniji način obavljanja platnog prometa između Srbije i Crne Gore", saopšteno je iz te banke.
Bonus video:
