Račun Rudnika uglja u Pljevljima od prije dva dana blokiran je na iznos od oko 2 miliona eura, a skoro toliko, po nalozima sudova, čeka za naplatu.
To je "Vijestima" rekao izvršni direktor Rudnika Vuk Roćen.
On je rekao da je, po nalogu suda, počela prinudna naplata za eksproprisana imanja po pravosnažnim tužbama više mještana pljevaljskog sela Mrzovići.
Roćen je kazao da je ozbiljno dovedeno u pitanje poslovanje kompanije, jer neće moći da servisira svoje obaveze iz tekućeg poslovanja.
On kaže da je sreća što su prije blokade računa uspjeli da isplate plate zaposlenima, jer to ne bi mogli uraditi da je račun nekoliko dana ranije bio blokiran.
Novi sličan postupak poguban
Direktor pravne službe Rudnika Mugdin Nuhanović kaže da bi neki sličan postupak u budućem radu definitivno imao poguban uticaj na poslovanje, čak postojanje Rudnika uglja.
On ne krije nezadovoljstvo odlukama sudova koji su presudili da je zemljište u Mrzovićima, sa cijenom od 16,33 eura po metru kvadratnom, tri puta skuplje od eksproprisanog zemljišta u selu Durutovići, koje je dva puta bliže gradu i dva puta bolje infrastrukturno opremljeno.
"Još od 2000. godine, u 16 vanparničnih predmeta sudovi, a prije svih Osnovni sud u Pljevljima, pokušavaju da utvrde pravičnu naknadu za poljoprivredno zemljište koje je eksproprisano od mještana sela Mrzovići radi izmještanja korita rijeke Ćehotine. Nakon vještaka sa liste Osnovnog suda u Pljevljima angažovani su i vještaci Biotehničkog instituta iz Podgorice, koji su čak četiri puta davali svoj nalaz i mišljenje i svaki put to dobro naplatil od Rudnika uglja koji je, kao korisnik eksproprijacije, dužan da nadoknadi sve troškove ovog postupka. Međutim, zbog nedostataka u svim tim nalazima i mišljenjima, Viši, odnosno Vrhovni sud su ukidali donijeta rješenja i vraćali predmete na ponovni postupak i odlučivanje”, rekao je Nuhanović.
Prijava protiv sudije
On kaže da je tako bilo i 2009, kada je Viši sud iz Bijelog Polja u 14 predmeta ukinuo prvostepena rješenja, jer dati nalazi i mišljenja nijesu bili u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji i da su očekivali da će tako biti i u dva preostala predmeta.
"Rudnik uglja je bio primoran da se obrati predsjedniku Vrhovnog suda, kao i drugim nadležnim organima, u cilju zaštite sopstvenih interesa, te da podnese i krivičnu prijavu protiv tog sudije", rekao je Nuhanović
Ono što je bilo posebno alarmantno u tome, prema njegovim riječima, je to "što je isti sudija bio član vijeća koje je u nekoliko slučajeva ukinulo prvostepena rješenja i predmete vratilo prvostepenom sudu i član vijeća u oba slučaja u kojima su prvostepena rješenja potvrđena.
"Zbog takvog ponašanja Rudnik uglja je bio primoran da se obrati predsjedniku Vrhovnog suda, kao i drugim nadležnim organima, u cilju zaštite sopstvenih interesa, te da podnese i krivičnu prijavu protiv tog sudije", rekao je Nuhanović.
Viši sud odbio žalbe Rudnika uglja
Prema njegovim riječima, u ta dva predmeta su podnijeti predlozi za prinudnu naplatu i u jednom od njih je Osnovni sud u Pljevljima usvojio zahtjev Rudnika uglja i odložio prinudnu naplatu zbog sigurnog nastupanja nenadoknadive štete, ukoliko bi dosuđeni iznos bio isplaćen, a Vrhovni sud prihvatio uloženu reviziju i ukinuo nižestepena rješenja.
Predlozi su odbijeni, prinudna naplata je počela, što znači da ova tri miliona eura Rudnik uglja nikada neće moći dobiti nazad, čak i ako Vrhovni sud usvoji revizije, što se, s punim pravom, očekuje", kazao je Nuhanović.
Osnovni sud je, kako je rekao, ponovo prihvatio takve nalaze i na njima zasnovao svoje odluke.
"Viši sud je odbio žalbe Rudnika uglja, čime su rješenja postala pravosnažna i izvršna. Pošto se radi o iznosu od više od tri miliona eura, Rudnik uglja je odmah izjavio revizije protiv svih rješenja i podnio predloge za odlaganje izvršenja. Međutim, to se nije desilo. Predlozi su odbijeni, prinudna naplata je počela, što znači da ova tri miliona eura Rudnik uglja nikada neće moći dobiti nazad, čak i ako Vrhovni sud usvoji revizije, što se, s punim pravom, očekuje", kazao je Nuhanović.
Bonus video:
