Ukoliko bi Vlada izašla u susret zaposlenima u prosvjeti i ostalim radnicima koji primaju plate iz budžeta i povećala im zarade, to bi predstavljalo korak unazad u sprovođenju politike stabilizacije javnih finansija, za koje dobijamo pohvale od međunarodne zajednice, saopšteno je juče "Vijestima" iz Ministarstva finansija.
Talas poskupljenja goriva i prehrambenih proizvoda koji je u posljednje vrijeme zahvatio Crnu Goru razlog je zbog kojeg je Sindikat prosvjete tražio od Vlade povećanje zarada.
Oni smatraju da je to jedini način da radnici opstanu i budu u mogućnosti da prate svakodnevna poskupljenja. Međutim, reakcija Ministarstva finansija nije ni malo ohrabrujuća.
"Zahtjevi iz pojedinih djelatnosti za povećanjem zarada, koji dolaze u situaciju u kojoj se naša ekonomija postepeno oporavlja od posljedica ekonomske i finansijske krize i u kojoj treba stvoriti uslove za što brži oporavak, nemaju ekonomsko opravdanje i njihovo eventualno ispunjavanje izrazito bi negativno uticalo na javne finansije u Crnoj Gori" kazali su u Ministarstvu.
Kako smatraju, nestabilne javne finansije znače istovremeno ugrožavanje normalnog funkcionisanja svih servisa za građane, uključujući i dovođenje u pitanje redovne isplate davanja iz budžeta.
"Prilikom razmatranja zahtjeva za povećanjem zarada treba imati u vidu da je, u skladu sa Zakonom o budžetu za 2011. godinu, za bruto zarade i ostala lična primanja planirano trošenje 392 miliona eura, dok je ukupna tekuća potrošnja planirana na iznos od 1,17 milijardi eura, što znači da nam zarade čine 33,4 odsto tekuće potrošnje" saopšteno je iz Ministarstva.
Povećanje plata dovelo bi do deficita
Obrazloženo je da bi svaki procenat eventualnog povećanja zarada koje se finansiraju iz budžeta uzrokovao automatski povećanje deficita za oko 0,3 odsto, a, samim tim, povećanje državnog duga.
"Takođe, to predstavlja korak unazad u sprovođenju politike stabilizacije javnih finansija, za koje dobijamo pohvale od međunarodne zajednice, prije svega, Međunarodnog monetarnog fonda i investitora" saopšteno je iz Ministarstva.
Najavljeno je i da se blagi rast zarada može očekivati u narednom periodu, na osnovu krajem prošle godine potpisanog Opšteg kolektivnog ugovora i Sporazuma o utvrđivanju obračunske vrijednosti koeficijenata i startnog dijela zarade.
"Vijestima" je rečeno i da će aktuelna poskupljenja svakako imati uticaja na inflatorna kretanja, a na povećanje inflacije moglo bi da utiče i eventualno povećanje zarada, koje je jedan od osnovnih uzroka rasta inflacije.
"Ipak, važno je naglasiti da su cijene koje sada bilježe rast podložne promjenama, te da je moguća njihova stabilizacija u narednom periodu" kazali su u Ministarstvu.
Do povećanja cijena goriva nije trebalo da dođe
Cijene goriva u Crnoj Gori su od utorka rekordno visoke, a to je potvrđeno i iz Ministarstva ekonomije.
Neshvatljivo je da Vlada ne može intervenisati na povećanje cijena goriva, ukoliko se ima u vidu da akciza i porez na dodatu vrijednost (PDV) na bezolovni benzin čini preko 50 odsto maloprodajne, dok kod eurodizela ta participacija čini 47 odsto.
Sa druge strane u Uniji poslodavaca (UPCG) smatraju da do povećanja cijena goriva uopšte nije ni trebalo da dođe prije svega zato što je snižena cijena barela nafte na svjetskim tržištima usljed zemljotresa u Japanu.
Potpredsjednik UPCG za ekonomiju Dragiša Boričić je agenciji Mina-biznis kazao da smatra da bi trebalo primijeniti član sedam Uredbe Vlade, kojim se utvrđuju cijene goriva, i suspendovati povećanje, jer će ono izazvati poskupljenje ostalih proizvoda i usluga, što se ukupno odražava na ekonomiju Crne Gore.
"To treba učiniti, bez obzira na male uštede od pola ili jedan cent po litru, ukoliko se obavi korekcija metodologije. Svakako treba obaviti korekciju cijene preko sniženja akcize, kao što je to učinila Hrvatska" kazao je Boričić.
Borićić je dodao da je neshvatljivo da Vlada ne može intervenisati na povećanje cijena goriva, ukoliko se ima u vidu da akciza i porez na dodatu vrijednost (PDV) na bezolovni benzin čini preko 50 odsto maloprodajne, dok kod eurodizela ta participacija čini 47 odsto.
Cijena litra bezolovnog eurosuper 95 i 98 skuplji su tri centa i koštaju 1,34 odnosno 1,37 eura, cijene eurodizela porasle pet centi na 1,3 eura po litru.
Moguće veće cijene povrća
Povećanje cijena goriva došlo je u lošem trenutku i za poljoprivredne proizvođače koji u narednom periodu treba da se pripreme za ovogodišnju sjetvu.
Potpredsjednik Unije poslodavaca za poljoprivredu Željko Vidaković kazao je "Vijestima" da će se cijene goriva uračunati u prodajnu cijenu voća i povrća koje će za berbu biti spremno tokom proljeća i ljeta.
"Ili će ljudi odustati od proizvodnje ili će se povećati cijena finalnog proizvoda. To je neminovno" kazao je Vidaković.
Cijena goriva je jedna od osnovnih komponenti koje formiraju konačnu cijenu poljoprivrednih proizvoda, jer se u nju uračuna oranje, prevoz, đubrivo i još mnogo toga.
"Deset godina smo pregovarali sa doskorašnjim ministrom poljoprivrede Milutinom Simovićem, a i novom ministru smo iznijeli predlog da se subvencionira cijena nafte za poljoprivredne proizvođače. Svi se načelno slažu sa tim, ali pomaka nema" rekao je on.
Cijenu plaćaju građani
Vidaković je kazao da se UPCG zalaže za subvencioniranje po modelu koji su prihvatile razvijene zemlje, a po kojem poljoprivrednici gorivo plaćaju upola jeftinije.
"Subvencija od pet centi nam ništa ne bi značila. Zato treba da je snize za 45 ili 50 centi, jer se ne može isto plaćati gorivo za traktor i za luksuzni auto. Tražimo da nam se odbiju porezi koje država uzima za održavanje puteva i slično, jer mi ne habamo puteve nego oremo njive" kazao je Vidaković.
On je rekao da će dodatna poskupljenja biti neminovna i da će na kraju cijenu platiti građani.
"Ne daju nam subvencije, a onda nas proglašavaju nekonkurentnim" kazao je on.
Bonus video:
