Većinski akcionari Atlas banke uputili su pismo premijeru Dušku Markoviću, ministru finansija Darku Radunoviću, guverneru Centralne banke Radoju Žugiću i privremenoj upravnici banke Tanji Terić, predlažući model za prevazilaženje stanja nastalog nakon uvođenja privremene uprave u toj banci.
"Kako se približava istek roka za dokapitalizaciju banke od lica koja nijesu akcionari banke, a koliko vidimo nema naznaka niti potvrda da postoje takva zainteresovana lica, smatramo da se prostor za rješavanje situacije u banci suzio", kaže se u pismu.
Većinski akcionari, kako su naveli, smatraju da je njihova dužnost da učine sve što je u njihovoj moći da se na najbolji i najpovoljniji način sanira trenutno stanje u banci, i da se omogući njeno dalje poslovanje.
"Prije svega u cilju zaštite deponenata i klijenata banke, očuvanja radnih mjesta zaposlenih, ali i u cilju postizanja najboljeg i najcjelishodnijeg rješenja sa pozitivnim ishodom i uticajem na cjelokupan finansijski sistem i budžet Države Crne Gore. Smatramo da je to moguće", kaže se u pismu.
Većinski akcionari podsjećaju da je 19. februara poslat prvi dopis sa istim ciljem, ali da odgovora nije bilo ni sa jedne adrese.
Kako su naveli, obraćaju im se još jednom takođe iz razloga što je rješavanje pitanja Atlas Banke značajno pitanje i za poreske obveznike, a ne samo za CBCG, i može imati značajne efekte na javne finansije Crne Gore.
Akcionari Atlas banke su poručili da ne bježe od toga da je potrebno izvršiti određenu dokapitalizaciju, "ali smatramo da je potrebno izvršiti i druge aktivnosti u cilju dostizanja, nadamo se, zajedničkog cilja".
"Spremni smo da u najkraćem roku, radi ozdravljenja banke, damo dodatno obezbjeđivanje potraživanja banaka sa imovinom Atlas Grupe u okvirnoj vrijednosti od 25 miliona eura", kaže se u pismu.
Time bi se, kako se navodi, kapitalna adekvatnost i solventnost povećala za najmanje deset miliona eura, i na taj način obezbijedilo povećanje obračunskog kapitala.
"Spremni smo na dodatnu dokapitalizaciju u iznosu koji bi bio naknadno definisan kroz detaljne analize, što bi dovelo do daljeg rasta kalkulativnog iznosa kapitala na preko deset odsto posmatrano kroz koeficijent solventnosti, a sa profitom koji bi bio ostvaren u narednih 12 mjeseci i više", ističe se u pismu.
Dodaje se da akcionari iskazuju spremnost na snižavanje troškova poslovanja za najmanje 25 odsto, uključujući zarade zaposlenih i ostale operativne troškove, i da u slučaju da Vlada i Ministarstvo finansija, rukovodeći se već iskazanom namjerom za poravnanjem za bolnicu Meljine, prihvate sporazumno poravnanje, krediti dvije banke prema ovoj bolnici bi mogli da budu preuzeti od države.
Time bi, smatraju akcionari, adekvatnost kapitala banke bila izmijenjena u pozitivnom smjeru za značajan iznos, a sredstva od poravnanja za Meljine bi mogla biti takođe usmjerena na dalju dokapitalizaciju banke.
Akcionari predlažu sastanak pravno-finansijskih timova obje strane, uz prisustvo predstavnika Ministarstva finansija, kao zainteresovane strane sa aspekata budućih mogućih budžetskih rashoda.
"S druge strane spremni smo da razmotrimo naša postupanja pred sudovima u smislu parnica i tužbi koje smo pokrenuli, a u cilju smirivanja tenzija i omogućavanja daljih razgovora", kazali su akcionari.
Prema njihovim riječima, plan rada budućih zajedničkih timova bi bio analiza stanja, definisanje najboljih mogućih scenarija i modela budućeg ozdravljenja i jasno definisanje parametara potrebnih za takve aktivnosti, kontakt sa najznačajnijim povjeriocima i uvažavanje njihovih prijedloga i stavova u smislu daljeg rada banke.
"Timovi bi razmotrili pravne modele i moguće posljedice uticaja deponenata, klijenata i malih akcionara u pogledu poslovanja banke, kao i definisali izlaznu strategiju iz postupka privremene uprave radi minimiziranja negativnih efekata i očuvanja poslovanja u približnom obimu, kao i prije uvođenja privremene uprave“, navodi se u pismu. Ocjenjuje se da za takav postupak postoje i zakonske pretpostavke i dovoljno vremena, ako obje strane ulože maksimalne napore. „Uzimajući sve ovo u obzir predlažemo još jednom da CBCG, polazeći od prije svega interesa deponenata i povjerilaca banke, i od interesa održanja cjelokupnog bankarskog i finansijskog sistema Crne Gore, prihvati predlog akcionara banke, u formi kako je to predloženo ili da da eventualne svoje prijedloge, koji bi bili predmet daljeg razmatranja", zaključuje se u pismu.
Bonus video:
