Korisnica projekta 1000 plus, M.Đ, tvrdi da nije prekršila pravila projekta i da nije njena, već krivica Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) što se kao vlasnik nekretnine koju je u potpunosti isplatila investitoru upisala Prva banka.
Ona je reagovala na navode MORT-a da je postupila neoprezno i prekršila pravila projekta tako što je, između ostalog, hipoteka upisana na nekretninu u vlasništvu trećeg lica, a u dogovoru sa investitorom Radenkom Radojičićem.
Javni izvršitelj je M.Đ., kao i ostale stanare Radojičićeve zgrade, obavijestio o terminu dobrovoljne primopredaje ključeva. Radojičić je ranije “Vijestima” rekao da mu je “duboko i najiskrenije žao” što je korisnica Projekta 1000 plus, kao i još oko petoro stanara koji su kupili stan od njega, došla u takvu situaciju i da će naći način da ih obešteti.
M.Đ. kazala je da je iz Erste banke, kod koje je uzela kredit za kupovinu stana preko projekta 1000 plus, dobila obavještenje da su “shodno uspostavljenoj saradnji i uslovima kreditiranja između te banke i MORT-a imali pravo od nje kao korisnika da zahtijevaju alternativnu hipoteku kao sredstvo obezbjeđenja kredita”. M.Đ. je u prvom krugu projekta 1000 plus kupila stan u izgradnji vrijedan 86.000 eura od firmi Capacity i RR Inženjering, vlasnika Radenka Radojičića. Kako stan nije završen u predviđenom roku, M.Đ. se nije mogla upisati kao vlasnik, a hipoteka je upisana na stan Radojičićevog prijatelja. Korisnica se u stan uselila 2016. godine, a kao vlasnik čitave zgrade i nekretnine u kojoj živi upisao se OTP Factoring, a zatim i Prva banka, zbog Radojičićevog duga u iznosu od oko pet miliona eura.
Iz MORT-a su kazali da je M.Đ. postupila u najmanju ruku neoprezno i suprotno pravilima projekta i da nemaju ovlašćenja da kontrolišu ugovore između trećih lica, te da se tom resoru javila nakon šest godina, kada su istekle date garancije.
M.Đ. smatra da su u MORT-u neoprezni, jer su uvrstili investitora Radenka Radojičića u projekat.
“Ja sam samo ušla u projekat iza kojeg stoji Vlada. Trebalo je da nas upozore na to da investitori koji su učestvovali nijesu sigurni i da je neophodno da ih mi, koji smo zainteresovani za kupovinu stana, provjerimo. Obratila bih pažnju na to da li je zgrada višestruko opterećena hipotekama, te bi mi bilo jasno da tu nemam šta da tražim. Da li je trebalo da budem advokat da bih mogla da učestvujem u Projektu?”, istakla je.
Korisnica projekta je kazala i da je MORT morao da ima ugovor sa Radojičićem i da joj je nejasno zašto su kazali da javnim pozivom nije bilo predviđeno potpisivanje ugovora sa investitorom: “Meni je u telefonskom razgovoru rečeno da ugovor ne mogu da pronađu u arhivi. Zbog toga sam se obratila Agenciji za slobodan pristup informacijama”, rekla je M.Đ, dodajući i da nije tačno da im se obratila šest godina nakon potpisivanja ugovora, jer se dvije godine prije zvaničnog obraćanja čula telefonom sa zaposlenima u MORT-u, koji su joj kazali da će investitoru poslati dopis u vezi sa njenim slučajem.
Bonus video:
