Crnogorski građani plaćaju najnižu cijenu električne energije zasnovanu na ekonomskim principima, saopštio je predsjednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku (RAE), Branislav Prelević, i dodao da se u suprotnom troše resursi i pravi šteta.
„Svi koji imaju nižu cijenu od nas, nemaju cijenu zasnovanu na ekonomskim principima, pa dolaze u opasnost da neracionalno troše resurse, uništavaju svoje elektroenergetske kompanije i time sebi prave dugoročno štetu“, rekao je Prelević u intervjuu listu Elektroprivreda.
On je dodao da je cijena električne energije za domaćinstva u Crnoj Gori jednaka onoj u Bugarskoj i Moldaviji, oko 30 odsto niža nego u Hrvatskoj, a više nego duplo niža od prosječne u EU.
Prelević je kazao i da nije čuo da je bilo ko sa stručne strane ocijenio da je električna energija u Crnoj Gori najskuplja u Evropi, ukoliko se uzmu u obzir standard i platežna moć kupaca. On smatra da su tarife za električnu energiju u Crnoj Gori zasnovane na tržištu i ekonomskim principima.
„Kroz cijene zasnovane na ekonomskim principima, elektroenergetski sistem posluje dugoročno stabilno, ostvaruje profit, zapošljava ljude i plaća porez. Tvrdim da je to jedini ispravni pristup, jer je sve ostalo kupovina socijalnog mira i populizam“, saopštio je Prelević.
On je podsjetio da je to pristup koji je zastupljen u svim razvijenim državama Evrope, kao i da Crna Gora, ukoliko želi da postane dio EU, mora da prihvati ista pravila igre, ne samo ona koja joj više odgovaraju.
Prelević je saopštio da je prije par godina Eurostat uključio Crnu Goru u svoje polugodišnje izvještaje o tarifama za električnu energiju uključujući i platežnu moć kupaca.
„Prema novom izvještaju, s kraja prošle godine, potrošači u Crnoj Gori prema Power Purchasing Standardu (PPS) plaćaju nižu cijenu od prosječne ostvarene prema PPS u Evropi“, naveo je Prelević.
On je kazao da je praksa sa tarifnim modelima odavno zastupljena u Evropi. Čim postoji više snabdjevača, svaki od njih se trudi da privuče što više kupaca dajući im razne pogodnosti prilagođene određenim profilima potrošača.
„Zato vjerujem da je Elektroprivreda (EPCG), u ulozi snabdjevača, trebalo i ranije da ponudi više tarifnih modela. Da li su ponuđeni tarifni modeli legalni, jesu, a da li će se njihovim uvođenjem ostvariti željeni cilj i hoće li biti primamljivi za kupce u Crnoj Gori, pokazaće vrijeme“, rekao je Prelević.
On je naveo da iskustva iz ostalih sistema pokazuju da se kupci teško odlučuju da mijenjaju osnovni paket, kao i da vjeruje da se neki potrošači mogu prepoznati u ponuđenim tarifnim paketima.
„Sa stanovišta regulatora, dobro je da postoji mogućnost izbora, mada smatramo da je EPCG trebalo ranije da krene sa medijskom kampanjom kojom bi svakom kupcu električne energije u Crnoj Gori bilo jasno šta koji paket konkretno znači“, saopštio je Prelević.
On je podsjetio da od stupanja na snagu važećeg Zakona o energetici, krajem januara 2016. godine, RAE ne utvrđuje regulatorno dozvoljeni prihod snabdjevača, niti cijene energije koja se isporučuje krajnjim kupcima.
Zakon propisuje da se cijene električne energije slobodno formiraju na tržištu ili ugovorom između prodavca i kupca.
„Međutim, uvažavajući okolnost da nema likvidnog tržišta, odnosno da osim EPCG, nema drugih snabdjevača koji aktivno posluju, zbog zaštite kupaca iz kategorije malih i domaćinstva, Zakon u prelaznim odredbama utvrđuje izuzetke za formiranje cijene električne energije za navedene kategorije“, rekao je Prelević.
On je saopštio da je Crna Gora kao potpisnica ugovora o osnivanju Energetske zajednice, u proteklih gotovo 14 godina, vrlo posvećena učešću u radu svih tijela te institucije i ostvarivanju obaveza koje proizilaze iz zajedničkih ciljeva.
„Od ukupno devet članica, koliko ih trenutno ima u Energetskoj zajednici, na osnovu izvještaja njenog Sekretarijata, može se reći da je Crna Gora vodeća po pitanju transponovanja legislative, kao i u kreiranju regulatorno-pravnog okvira kao preduslova za dalji razvoj tržišta i povezivanje sa regionalnim i tržištem EU, što je cilj utvrđen na Samitu zemalja Zapadnog Balkana u Beču, 2015. godine“, kazao je Prelević.
On je podsjetio da je ugovorom o osnivanju Energetske zajednice definisana mogućnost pokretanja postupaka protiv članica koje ne djeluju u skladu sa odlukama najvišeg organa – Ministarskog savjeta.
Prelević je rekao da je i u tom dijelu Crna Gora, u odnosu na zemlje koje su pristupile Energetskoj zajednici u istom periodu, pokazala da je najažurnije ispunjavala obaveze, jer je bilo pokrenuto svega šest slučajeva protiv nje u periodu 2011-2014, i da su svi odbačeni.
„Poređenja radi, ostale zemlje članice koje su pristupile kada i Crna Gora i dalje imaju otvoren određen broj slučajeva o kojima se vodi postupak. Najveći broj pokrenutih slučajeva do sada ima Bosna i Hercegovina, za kojom slijedi Srbija“, naveo je Prelević.
On je objasnio da je ideja stvaranja jedinstvenog tržišta električne energije u sebi podrazumijevala prelazak sa koncepta zatvorenih tržišta i monopola u oblasti energetike, na koncept privatizacije, liberalizacije i konkurentnosti.
„U takvim okolnostima tržište se nije moglo formirati samo od sebe već je trebalo obezbijediti likvidnost električne energije, harmonizovati zakone, učiniti procese transparentnim“, kazao je Prelević.
Bonus video:
