Povećanje minimalne zarade sa 193 na 222 eura imaće direktan uticaj na oko 60 hiljada zaposlenih koji zvanično primaju zaradu u ovom opsegu i na njihove poslodavce koji će plaćati nešto veće poreske obaveze, ali indirektno i na još 130 hiljada penzionera, jer će rast minimalne zarade uticati i na rast prosječne sa kojom se njihove penzije usklađuju.
Socijalni savjet je protekle sedmice uskladio predlog da se minimalna zarada poveća za 15 odsto na 222 eura, a da se istovremeno doprinos za zdravstveno osiguranje za poslodavca smanji sa 4,3 na 2,3 odsto bruto zarade. Minimalna zarada je prema zakonu najmanji iznos neto zarade na koji poslodavac može osigurati radnika angažovanog za puno radno vrijeme.
Povećanje minimalne zarade za one koji su stvarno primali taj iznos značiće veću zaradu i rast bodova za obračun buduće penzije. Za one koje su poslodavci samo prijavljivali na taj iznos kako bi platili manje dažbine, a ostatak su dobijali na ruke, ovo povećanje imaće uticaj samo na taj blagi rast boda za penziju.
U proteklih šest godina od kada minimalac nije povećavan, zbirna inflacija je iznosila osam odsto, a u ovoj godini očekuje se veći rast inflacije zbog rasta cijena struje i prevoza, tako da se može reći da će ovaj iznos minimalca nadoknaditi rast cijena koji se desio u međuvremenu.
Ovo povećanje minimalne zarade za 15 odsto moglo bi uticati na rast prosječne zarade za 4 do 5 odsto. Prema sadašnjem rješenju iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ta primanja se usklađuju jednom godišnje sa inflacijom i prosječnom zaradom. Prema toj formuli procenat rasta penzije dobija se zbirom 75 odsto iznosa inflacije i 25 odsto rasta prosječne zarade. Ukoliko bi rast prosječne zarade zbog većeg minimalca, iznosio četiri odsto, samo to bi uticalo na rast penzije za jedan odsto, plus za još iznos koji bi se dobio množenjem 0,75 sa iznosom inflacije.
Ovo povećanje za jedan odsto izazvano rastom minimalca na prosječnu penziju bi iznosilo 2,8 odsto, ali bi za državu na godišnjem nivou to bilo više za oko četiri miliona. Sada su još u proceduri izmjene penzionog zakona, a jedna od najavljenih mogućih novina je da se kod godišnjeg usklađivanja penzija iznos od 75 odsto ne koristi obavezno za inflaciju, već za onaj iznos koji je više rastao - prosječna zarada ili inflacija.
Ukoliko bi taj predlog bio usvojen sada (očekuje se glasanje o njemu do ljeta) i ukoliko bi stupio na snagu prije kraja ove godine, onda bi povećanje minimalne zarade imalo značajniji uticaj na rast penzija.
Povećanje prosječne zarade za četiri odsto bi povećalo penzije za tri odsto. Prosječna penzija bila bi veća za 8,5 eura, što bi državu na godišnjem nivou koštalo oko 12 miliona eura.
Prestižemo Albaniju, Makedoniju i Bosnu, ali ne zadugo
Rast minimalne zarade u julu za 15 odsto znači i da Crna Gora, kao lider u ekonomskom rastu na Balkanu, više neće imati i najmanju minimalnu neto zaradu u regionu, ali ne znači da će to i potrajati jer i u drugim državama su u toku pregovori o njenom povećanju.
Nižu minimalnu zaradu od Crne Gore u julu će imati Federacija Bosne i Hercegovine gdje je ona sada u neto iznosu 208 eura, ali su u toku pregovori o njenom povećanju na 450 maraka ili 230 eura. Niži minimalac imaće Sjeverna Makedonija gdje on sada iznosi 204 eura, ali on ima redovna usklađivanja i lagani rast. Nižu neto zaradu imaće i Albanija u kojoj ona sada iznosi 212 eura.
Veće neto zarade od Crne Gore imaće Srbija, gdje sada ona iznosi 230 eura, Republika Srpska sa 225 eura, kao i Hrvatska sa daleka 404 eura. I ovakva minimalna zarada od 222 eura značajno je niža od minimalne potrošačke korpe za hranu sa minimalnim unosom kalorija, koja prema Monstatu košta 270 eura.
Bonus video:
