Bez objašnjenja o motivima i javnom interesu, pozivajući se samo na propise koji to omogućuju, Vlada Crne Gore je nikšićkoj kompaniji Uniprom, vlasniku Kombinata aluminijuma u Podgorici, praktično poklonila 2,65 miliona metara kvadratnih čija se vrijednost, s obzirom na nedavne transakcije na lokacijama u blizini može mjeriti i stotinama miliona eura.
Štura pozivanja na paragrafe, nijesu bacili mnogo svjetla na odluku, koja podsjeća na nastavak politike, kada su u KAP, kao rupu bez dna, vlasti usule više od 300 miliona eura nezaštićenih garancija i nepovratne državne pomoći, a tadašnji ruski partner Oleg Deripaska, je prema tvrdnjama čelnika Socijaldemokratske partije Crne Gore, dugogodišnjeg koalicionog partnera Demokratske partije socijalista, kroz razne mehanizme isisao bar još pola milijarde.
Prodaja onoga što je ostalo od KAP-a, koji je u međuvremenu utonuo u stečaj, kompaniji Veselina Pejovića početkom 2014, nakon šest godina tako dobija novu kalkulaciju. Uniprom je za kompaniju koja je bila samo korisnik zemljišta platio 25,7 miliona eura u četiri rate. Vrijednost zemljišta, čiji je vlasnik sada postao, je prema najnižim procjenama 20 miliona eura. S obzirom da je Glavni grad susjedne parcele u sklopu Industrijske zone, na kojima su logistički centri kompanija Voli i Tehnomax, prodavao po 100 eura za kvadrat, potencijalna vrijednost je više stotina miliona.
Kako se na početku prodaje Kombinata nije pominjalo zemljište, poslije najnovije odluke nešto je poklonjeno – fabrika, ili ogromni zemljišni kompleks u industrijskoj zoni – proizilazi iz istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Vladi je sve čisto
Nedjelju dana nakon što je premijer Duško Marković posjetio Pejovićevu fabriku, kada su najavljene velike investicije u proizvodne pogone, Savjet za privatizaciju, kojim rukovodi takođe predsjednik Vlade, krajem marta donio je mišljenje kojim se Unipromu pravo korišćenja zemljišta pretvara u pravo svojine. U obrazloženju se navodi da je Uniprom platio tržišnu naknadu, te mu se na njegov zahtjev zemlja dodjeljuje na osnovu mišljenja Komisije za imovinska pitanja, mišljenja Privrednog suda i na kraju i samog Savjeta za privatizaciju, a sve u skladu sa Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima.
Na pitanje CIN-CG,o tome koji je javni interes opredijelio da se 2,6 miliona kvadrata državnog zemljišta ustupi privatnom vlasniku, iz Vlade nije stigao precizan odgovor.
„Iz obrazloženja Mišljenja i priloženih akata jasno je da ni formalno ni suštinski nije riječ ni o kakvom ‘poklonu”’, odgovorio je savjetnik predsjednika Vlade, rukovodilac Službe za odnose s javnošću Srđan Kusovac. Uz ovo, slijedila je i napomena da „nije riječ ni o kakvoj odluci, već o jednom od koraka u proceduri pretvorbe prava korišćenja u pravo svojine. Katastar, kao nadležni organ, u upravnom postupku donosi rješenje”.
Veselin Pejović za CIN-CG kaže da je imovina nekadašnjeg KAP-a činila površinu od 256 hektara, te da je privatizacija ovog privrednog društva izvršena mnogo prije Uniproma, a procjena kapitala prije više od 20 godina. Mišljenje Savjeta za privatizaciju o tome da je platio tržIšnu cijenu za Kombinat, argument je kojim on objašnjava da je spornu zemlju kupio, a ne dobio.
„Od ukupne površine 265 hektara, Uniprom je kupio samo 170 hektara, tačnije 1.730.000 metara kvadratnih”, objašnjava Pejović. Ostala površina pripada fabrikama Prerada iKovačnica kao i bazenima crvenog muljasa kojom Uniprom nema nikakve veze. Nakon dva, međunarodna tendera Uniprom je za ponuđenu i u cjelosti isplaćenu cijenu od 28 miliona eura kupio sadašnji Uniprom–KAP”, kaže Pejović.
Vlasnik bazena crvenog mulja je beranska firma Wag-Kolektor, Prerade makedonsko-turska Alumroll, a Kovačnice Neksan Miodraga Dake Davidovića
Imovina KAP-a je krajem 2012. procijenjena na 183,5 miliona eura. Stečaj je uveden 2013. a Uniprom je sljedeće godine kupio imovinu tog preduzeća za 25,7 miliona eura. Prije raspisivanja oglasa za prodaju, imovina KAP-a je procijenjena na više od 50 miliona eura. Pejović je na oglasu ponudio 28 miliona, da bi mu kasnije i ta cijena bila umanjena za 2,3 miliona eura, jer je stečajni upravnik Veselin Perišić, u oglasu prodavao i prodao imovinu koja nije bila vlasništvo Kombinata.
Zemljište čiji je KAP bio samo korisnik, ali ne i vlasnik, jednaje od glavnih spornih stavki koje prate ovu kupovinu. To je početkom 2014. u izjavi za Vijesti potvrdio čak i nekadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša objasnivši da je tu lokaciju u vrijeme gradnje fabrike Opština Titograd eksproprisala od privatnih vlasnika i dala samo na korišćenje Kombinatu. Prvi tender za KAP je propao jer je Pejović kupovinu uslovio povoljnom cijenom struje, dok je ponuda njemačke kompanije HGL formalno odbijena,zato što je stigla na engleskom jeziku. Na drugom tenderu Njemci su odustali od prijave uz objašnjenje da je imovina fabrike staro gvožđe. Kada se na ponovljenom tenderu javila samo firma Uniprom i Mugoša je promijenio mišljenje. Sagovornici CIN CG upućeni u ovu tematiku smatraju da je presudan bio pritisak iz Vlade Mila Đukanovića koja je bila odlučna da ispuni brojne Pejovićeve zahtjeve. Među njima i onaj o riješavanju imovinskih sporova oko zemljišta.
U Skupštini opštine Podgorica, 30. aprila 2014, izglasana je odluka o razgraničenju između Glavnog grada i KAP-a. Suština je da se Opština, zarad novog vlasnika KAP-a, odrekla skoro polovine svoga zemljišta na lokaciji nekadašnjeg industrijskog giganta. Kupcu KAP-a prepisano je 417.804 kvadrata, koje je Glavni grad, preko javnih oglasa, samo mjesec dana prije toga prodavao po cijenama od 66 do 72 eura. Ovom odlukom je privatnoj kompaniji poklonjeno zemljište minimalne vrijednosti 26 miliona eura, gotovo onoliko za koliko je KAP prodat Pejoviću. Uz to, Uniprom je oslobođen plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta, koja je na toj lokaciji iznosila 48,80 eura po kvadratu. To je poklon od novih 20 miliona eura, upozoravaju iz opozicije godinama. Ukupno najmanje 40 miliona štete za grad i državu.
Tadašnji i sadašnji predsjednik Skupštine Podgorice Đorđe Suhih, poklanjanje opštinskog zemljišta Unipromu 2014. ovako je tada komentarisao:,,Mi možemo sada naše zemljište koje oni koriste i naše zemljište koje mi koristimo da sa njima sjednemo i da se dogovaramo kome će šta da pripadne. Pa i jedno i drugo je naše. Čije je naše zemljište? KAP-ovo?”.
Drugi nijesu znali da uz fabriku ide poklon
Forum 2010, je te 2014. godine insistirao na tome da je kupcu poklonjeno vlasništvo nad zemljištem naknadno, poslije raspisivanja tendera, podnijetih ponuda i donijete odluke o prodaji.Tvrdili su da ostali potencijalni kupci nisu znali da će zemljište biti poklonjeno, te da su time grubo prekršeni i obesmišljeni Zakon o zaštiti konkurencije, Zakon o unutrašnjoj trgovini i Zakon o stečaju.
„U aprilu 2014. godine naveo sam razloge zbog kojih je tenderski postupak za prodaju imovine KAP-a bio nezakonit. Naknadnim izmjenama tenderskog postupka stostruko je uvećana vrijednost ponuđene imovine, u momentu kada, osim Uniproma, nijedan potencijalni konkurent na njemu nije više imao pravo učešća. Dakle, tender je morao biti poništen, a Unipromu se nije smjelo dodijeliti ni pravo korišćenja nad tom imovinom, a kamoli vlasništvo”, kaže za CIN CG tadašnji član Foruma, a sadašnji član predsjedništva URA Dejan Mijović.
,,Da li su ‘potencijalni’ kupci znali da će zemljište biti poklonjeno zaista nismo u stanju da odgovorimo”, kazao je za CIN-CG vlasnik Uniproma Pejović.
Vrhovnom državnom tužiocu MANS je 2014. godine podnio krivičnu prijavu zbog nezakonite prodaje imovine podgoričke fabrike nikšićkoj firmi Uniprom: ,,Ukupna površina zemljišta koje se prodaje kao imovina KAP-a je na nivou od oko 2,5 miliona kvadrata, a u drugom pozivu je samo to zemljište bez objekata procijenjeno na 52 miliona eura. Prema podacima iz Uprave za nekretnine, od ukupne površine koja se prodaje, preko 2,3 miliona uknjiženo je ne kao svojina KAP-a već samo po osnovu prava korišćenja”.
Ova NVO je tako objašnjavala da se Pejoviću prodaje zemljište vrijedno 52 miliona eura za upola manju sumu, te da Uniprom kvadrat zemljišta kupuje po 11 eura, dok mu se objekti, fabrička postrojenja, oprema i inventar bukvalno poklanjaju.
Krčmljenjem opštinskog zemljišta iz Mugošinog doba, bavila se i komisija koju je 2015. formirao tadašnji gradonačelnik Slavoljub Stijepović. Pola godine ona je ispitivala dva posla – prodaju zemljišta Glavnog grada Carinama i međusobno razgraničenje zemljišta između Glavnog grada i KAP-a. Rezultati ove istrage poslati su vrhovnom državnom tužilaštvu. Slučaj Carine svoj epilog će dobiti u Višem sudu gdje traje suđenje bivšem gradonačelniku Mugoši zbog zloupotrebe službenog položaja.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva, državna tužiteljka, potparolka Lepa Medenica, odgovorila je za CIN-CG da nijesu formirali predmet u vezi sa zemljištem KAP-a.
Mijović ističe da je tužilaštvo i sudstvo konzistetno kada je u pitanju KAP: „Oni se nikad, pa ni ovom prilikom, nisu bavili očiglednim nezakonitostima u raspolaganju njegovom imovinom. Nisu to činili ni kada je KAP davan na ‘upravljanje’ Brkoviću i Glenkoru, ni kada su njegove akcije prodavane Deripaski, ni kada su ovome odobravane ogromne državne garancije. Zbog tih nečinjenja, dozvolili su da se na nelegalan način iz preduzeća i države prelije preko milijardu eura u privatne ruke”.
O razmjeni zemljišta sa Glavnim gradom, Pejović za CIN-CG ima svoju verziju.
„Sadašnji KAP ustupio je Glavnom gradu uz magistralu površinu od pola miliona kvadrata, a u zamjenu dobio 240.000 metara kvadratnihu zaleđu KAP-a, prema rijeci Morači. Poređenja radi, KAP je dao zemljište koje se danas prodaje 100 eura po kvadratu, a preuzeo duplo manju površinu čija je procjena devet eura po kvadratu”.
Pojović tvrdi da je ovo urađeno jer mu je cilj bio da se definiše i proglasi područje na kojem se nalazi KAP: „Ovo je bilo istaknuto u ponudi koja je prihvaćena i u skladu s kojom je Uniprom nastavio poslovanje”. On ističe da je, za razliku od prerade, kovačnice, bazena crvenog mulja i Glavnog grada koji su se knjižili odmah, Uniprom čekao na to duže od pet godina. U nedavnom intervjuu Danu,Pejović je istakao da je to što nije mogao da se upiše kao vlasnik zemljišta jedan od razloga što je do sada uložio samo 40 miliona eura, a ne kako je najavio prilikom kupovine KAP-a da će do 2019. godine investirati 76 miliona.
Vlasnik Uniproma za CIN CG kaže da je 40 miliona eura uloženo u gradnju dvije nove fabrike – silumina i bileta. ,,Prva će biti otvorena u narednih mjesec dana, a druga krajem godine. U 2020. izvoz proizvedenog metala doseći će iznos od 300 miliona dolara godišnje. Ovo je u najkraćem kakav je bio interes Uniproma kupujući KAP”.
Premijer Marković je nakon nedavne posjete Uniprom KAP izjavio: „Ovdje se praktično razvija jedan novi moderni industrijski centar u Crnoj Gori. Siguran sam da većina građana za to ne zna, ne samo u Crnoj Gori nego i u Podgorici. Ovdje se razvijaju novi pogoni i nove fabrike za finalizaciju aluminijske proizvodnje“.
Nešto kasnije građani su iz podataka Poreske uprave saznali da je Uniprom KAP u prošloj godini ostvarioneto dobit od 4,1 milion eura, a da je imao samo jednog zaposlenog i da su troškovi na osnovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi na godišnjem nivou iznosili 1.234 eura.
U novoj industrijskoj uzdanici države još traje stečaj i u toku je više od 50 sudskih i upravnih postupaka sa zahtjeviokma za višemilionske odštete.
Bez dozvole još godinama
Zbog toga što institucije skoro godinu i po ne mogu da razmrse pravnu dilemu ko je operater KAP-a – da li KAP u stečaju ili nikšićki Uniprom, najveći zagađivač u Podgorici radi bez integrisane dozvole, kršeći Zakon o intergisanom sprečavanju i kontroli zagađenja životne sredine.
Rad bez ove dozvole je po zakonu nemoguć, ali KAP nesmetano radi iako je krajnji rok za njeno pribavljanje bio 1. januar 2018. Podine.
KAP se u zakonskom roku obratio Agenciji zahtjevom za izdavanje integrisane dozvole, što je ona odbila zato što podnosilac zahtjeva nije operater – fizičko ili pravno lice koje, u skladu sa propisima upravlja postrojenjem ili ga kontroliše ili je ovlašćeno za donošenje ekonomskih odluka u oblasti tehničkog funkcionisanja postrojenja i na čije ime se izdaje integrisana dozvola.
Kompanija Uniprom je uložila žalbu Ministarstvu održivog razvoja i turizma na rješenje Agencije. Ministarstvo je poništilo rješenje Agencije i predmet vratilo na ponovni postupak i odlučivanje. Agencija je ponovo, iz istih razloga, odbila zahtjev za izdavanje integrisane dozvole. I tako godinu i po.
A da li je imovina koju je prodao KAP prenijeta u potpunosti u svojinu kupca Uniprom DOO Nikšić, predmet je sudskog postupka.
Ekološka inspekcija je u februaru ove godine podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv KAP-a, zbog rada bez intergisane dozvole. Sud za prekršaje odlučiće o mogućoj kazni – od 5.000 do 15.000 eura za pravno lice i od 500 do 1.000 eura za odgovorno lice. Zakon , predviđai izricanje zaštitne mjere zabrane vršenja djelatnosti u trajanju od mjeseca do godine.
Vlada je još prije dvije govine zaključila da će KAP-u za usaglašavanje ekoloških standarda proizvodnje sa strogim EU propisima biti potrebna ulaganja od od 50 do 300 miliona eura u zavisnosti od toga da li će se raditi novi pogon elektrolize.
„KAP neće biti u stanju da za period koji je kraći od deset godina u svojim proizvodnim procesima primijeni ove standarde”, navodi se u VladinojInformaciji o postrojenjimakojasu u obavezi da pribaveintegrisanudozvolu. CIN-CG je već ranije objavio procjene zvanićnika iz Brisela koji u okviru pregovaračkog poglavlja 27 ne gledaju blagonaklono na ove Vladine procjene.
Bonus video:
