Povodom teksta “Hvala Vladi, ali svi nas prestižu“, reagovali su iz Ministarstva finansija.
“Ponavljamo da je paušalna i površna tvrdnja ND Vijesti da je prosječna zarada u Bosni i Hercegovini veća od prosječne zarade u Crnoj Gori. To jedino pokazuje sopstvena kalkulacija novinara, zasnovana na njegovoj ličnoj percepciji, prikazana u predmetnom programskom sadržaju.
Kako smo već u prethodnom reagovanju saopštili, prosječna neto zarada u BiH računa se po istom metodu istraživanja i istom načinu obračuna, koji koristi i Uprava za statistiku Crne Gore, odnosno na osnovu ankete, bazirane na reprezentativnom uzorku poslodavaca o isplaćenim zaradama.
Ono što se smatra zaradom utvrđeno je zakonskom legislativom zemlje i u svim državama je definisano na drugačiji način, te taj dio nije moguće upoređivati i isključivati pojedine stavke, ako su one zakonski sastavni dio zarade, kao što su regres i topli obrok.
Takođe, u svakoj državi je poreskim sistemom uređeno na koje kategorije se obračunavaju porezi i doprinosi na zarade. Pokušaj novinara da se prosječne zarade u zemljama upoređuju na osnovu razlike u zakonskim okvirima kojima je uređeno na koje kategorije se obračunavaju porezi i doprinosi na zarade, predstavlja paušalnost i manipulaciju.
Pored pomenutog, u tekstu pod nazivom „Hvala Vladi, ali svi nas prestižu“ polazeći od tretmana toplog obroka i regresa, kao sastavnog dijela bruto zarade, u cilju prikaza da je prosječna neto zarada u Crnoj Gori niža nego što je u Bosni i Hercegovini, novinar konstatuje da bi prosječna neto zarada u Crnoj Gori trebala da bude umanjena za 63%, što je računski netačno i predstavlja manipulaciju podacima. Naime, kako se radi o kategoriji koja je već predstavljena u bruto iznosu zarade u Crnoj Gori shodno Uputstvu za obračun bruto zarada (sl.list 005/11 od 21.01.2011), nije je moguće oduzimati od prosječne zarade iskazane u neto iznosu, a istovremeno istaći da se zarada u BiH, treba “povećati za iznos njihovog toplog obroka od 23 eura”. Dakle, više je nego očigledno da novinar miješa metodologiju istraživanja i načina obračuna prosječne zarade zasnovanu na reprezentativnom uzorku, koja je ista u BiH i Crnoj Gori, sa različitim zakonskim okvirima kojima se uređuju porezi i doprinosi na zarade u ove dvije države. Zato očekujemo da će novinar razumjeti da se navedeno ne može upoređivati, isto kao što nije mogao upoređivati prosječnu isplaćenu zaradu u BiH, koja se obračunava prema anketnoj metodi zasnovanoj na reprezentativnom uzorku, sa podacima o prosječnoj zaradi u evidenciji Poreske uprave na osnovu podnijetih prijava poreskih obveznika na osnovu poreza i doprinosa, kako je urađeno u članku objavljenom na portalu ND “Vijesti” od 3. juna na koji smo prethodno reagovali.
Kada je u pitanju poresko opterećenje rada, paušalna je tvrdnja ND “Vijesti” da Vlada “godinama radi na povećanju poreskog opterećenja rada”. Poresko opterećenje rada u Crnoj Gori je na nivou prosjeka u Evropi i smanjeno je sa preko 60% na 1 euro bruto zarade zaposlenog, devedesetih godina, na oko 50% u godini kada je uveden euro, odnosno na 40,4%, koliko imamo danas. Četrdeset i prva Vlada Crne Gore je 2017. godine predložila smanjenje više stope poreza na dohodak fizičkih lica na 9%, počevši od 2020. godine, što je već sadržano u Zakonu o porezu na dohodak. Uskoro ćemo predložiti Skupštini zakonske izmjene u cilju smanjenja stope doprinosa na obavezno zdravstveno osiguranje na teret poslodavca sa 4,3% na 2,3%.Time će ukupno poresko opterećenje rada biti smanjeno na oko 38% bruto zarade zaposlenog. Dakle, čak i u vremenu fiskalne konsolidacije od početka 2017. godine, Vlada je vodila računa da ne povećava, nego da smanjuje poresko opterećenje rada kao važno za građane i privredu. To su činjenice koje se ne mogu osporiti, niti iznositi netačne tvrdnje da Vlada kontinuirano “radi na povećanju” poreskog opterećena rada.
Pri tome smo svjesni da u cilju daljeg povećanja konkurentnosti privrede i zarada naših građana trebamo raditi na daljem smanjenju poreskog opterećenja rada, što nije nešto što “se krije” kako navodi novinar ND “Vijesti”, niti je to bilo kakva tajna, već dio naše ekonomske politike. Zato i težimo da pojasnimo svako nerazumijevanje ili pokušaj manipulacije podacima i aktivnostima na sprovođenju ekonomskih reformi u Crnoj Gori”, naveli su iz Ministarstva finansija.
Odgovor novinara u narednom broju
Bonus video:
