Crna Gora nije nepoznata kao turistička destinacija, ali se čini da izostaje sveobuhvatna marketing i brend strategija, koja bi objedinila savremene izazove i trendove, ocijenio je Luka B. Uskoković, doktor ekonomskih nauka i ekspert u oblasti marketinga i brend menadžmenta u turizmu i uslugama.
Uskoković je nedavno objavio i prvu autorsku knjigu, naučno-istraživačku monografiju “Brend menadžment turističke destinacije”.
Uskoković je preko osam godina predavač na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom, a posljednje godine naučno-istraživačkog rada posvetio je istraživanjima iz domena iskustvenog marketinga, upravljanja vrijednošću brendom u turizmu, razumijevanju i istraživanju odnosa sa posjetiocima destinacije, kao i izazovima digitalizacije u turizmu.
U razgovoru za “Vijesti”, govori o značaju koncepta brenda u turizmu i održivom razvoju.
Govoreći o tome šta je brend neke destinacije uopšte, on kaže da je to ime, simbol, logo ili drugi grafički prikaz koji identifikuje i diferencija neku destinaciju.
“Ali brend obećava i putno iskustvo koje se pamti i koje je jedinstveno, povezano samo sa tom destinacijom. Brendom jačamo i okupljamo sve prijatne uspomene turiste iz posjete toj destinaciji. U digitalnom svijetu posjetilac to iskustvo i sadržaj odnah djeli. Šerovanje destinacijskog sadržaja se danas podrazumijeva i to uživo u trenutku boravka”, objašnjava Uskoković.
Dodaje i da je u pitanju “najkvalitetnija i najjeftinija vrsta propagande i postizanja pozitivnog imidža”.
Za jak turistički brend, kako je rekao, mora se izgraditi “materijalan, simboličan i virtuelan svijet destinacije, zaokružiti njen sveukupan ambijent”.
“Ton destinacije čini njen ambijent, stavovi ljudi prije svega rezidenata, mindset, nasljeđe, naracija brenda, jednostavo osjećaj mjesta. Kada zaokružimo ambijent (ton destinacije) pažnju moramo posvetiti našoj bogatoj tradiciji. Tradicija ili autentičnost je vitalna za efikasnu komunikaciju, to je naracija brenda, sve ono što priča priču o destinaciji. Uz tradiciju tu je i talenat rezidenata, podrška ljudskom kapitalu i njihovim novim idejama”, kaže Uskoković.
Dodaje i da je neophodno u stopu pratiti digitalnu revoluciju i biti njen aktivan učesnik.
“To vidim kao vještinu prilagođavanja i tranzicije ka novim vrijednostima i promjenama”.
Na kraju će, kako je kazao, ostati priče turista, studenata, rezidenta i poslovnih ljudi, a te priče daju stvarni kapital imidžu destinacije.
“Moramo težiti da iskustvo iz destinacije bude zapamćeno i adekvatno isporučeno i stalno se truditi se da ulaganjima u turistički brend premašimo očekivanja”, poručuje Uskoković.
Za razvoj brend jedne turističke destinacije, poseban značaj i ulogu imaju ljudi, smatra on. Na pitanje da li Crna Gora ima kadrovski potencijal za razvoj turizma, Uskoković odgovara potvrdno, ali kaže i da svaki pojedinac mora raditi na sebi.
“Sve više shvatamo važnost uloge ljudskih resursa u turizmu. Moramo da radimo mnogo i budemo vrijedni, iako smo često svjesni da uslovi rada nijesu laki. Danas je u svijetu jedno od deset radnih mjesta je upravo u domenu turizmu. Našu zemlju posjeti gotovo četiri puta više turista nego što ona ima stanovnika. Imamo kadrovski potencijal, što prije moramo postati svjesni da ćemo uskoro svi raditi u turizmu ili u funkciji turizma. A to znači da moramo biti ljubazni, profesionalni, prilagodljivi gostima, ali i stalno unaprijeđivati neophodne vještine i znanja“, kazao je on.
U knjizi “Brend menadžment turističke destinacije”, autor je jedno poglavlje posvetio poređenju Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Tvrdi i da su Hrvatska i Crna Gora najdalje odmakle kada je u pitanju brendiranje u toj oblasti. Uskoković predlaže i kreiranje jedinstvenog brenda regiona.
„Mi brend program tradicionalno usmjeravamo na emitivne geozone (Njemačku, Austriju, Italiju, Francusku), ali i nova rastuća tržišta Britanije, Skandinavije, Poljske i Rusije. Ipak, samo zajedničkim naporom i sinhronizovanim promotivnim aktivnostima kao region - zajedno sa Hrvatskom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom, možemo do dalekih emitivnih tržišta - Amerike, Kanade, Kine, Indije”, kazao je on.
“Turizam ne smijemo da zloupotrebljavamo kao argument dalje devastacije i neplanske gradnje. Turizam nije betoniranje plaža i nestanak obale, već održivi razvoj, priroda i čovjek."
Smatra da bi buduća strategija trebalo da objedini elemente različitosti zemalja regiona i predstavi ih u okviru multi brenda.
„Turizam je kretanje, nije statični boravak u jednoj zemlji. Veliki broj turista želi posjetiti veliki broj zemalja tokom ograničenog broja dana odmora, i uskoro ćemo morati i njima prilagoditi promotivni napor“.
U daljem razvoju Crne Gore kao turističke destinacije, on smatra da je uz poruku “divlja ljepota”, neophodno razvijati visokokvalitetan turistički proizvod, ali poručuje i da se mora sačuvati prostor. Ocijenio je da ta bitka još nije izgubljena, ali poručuje i da je “posljednji trenutak da se ozbiljnom strategijom nađe način da je ne izgubimo”.
“Turizam ne smijemo da zloupotrebljavamo kao argument dalje devastacije i neplanske gradnje. Turizam nije betoniranje plaža i nestanak obale, već održivi razvoj, priroda i čovjek. Moramo biti svjesni da turizam ‘koristi’ prirodno najkvalitetniji prostor, upravo onaj sa velikim biološkim i rekreativnim potencijalom, ali je i u isto vrijeme i ‘žderač’ takvog prostora”, rekao je on.
Dodaje i da je stoga potrebno “odmah zaštiti i planski organizovati i dalje očuvana područja”.
Crna Gora ne smije postati previše popularna zemlja
Crna Gora ne smije postati previše popularna zemlja sa turističkim razvojem koji se oslanja na predimezioniranost komplementarnog smještaja, smatra Uskoković.
Predlaže i da u narednim godinama, od Bara do Jaza, bude dozvoljena samo gradnja komercijalnog hotelskog smještaja.
“I to periodično. Ovaj potez je pretrpio i najveću štetu dominacijom stambenih objekata. Moramo voditi računa da ne postanemo previše popularna zemlja sa turističkim razvojem koji se oslanja na predimezioniranost komplementarnog smještaja. Privatni smještaj u ovolikom obimu nam stvara gužve u sobraćaju, zastoje, prepune plaže, problem sa parkingom, narušava optimalnu kombinaciju marketing miksa”, ocijenio je on.
Dodaje i da je privatni smještaj trostruko veći od hotelskog i da, kako je kazao, “ta situacija mora da se preokrene afirmacijom franšizinga“.
„Jer hotelske grupacije crnogorskom turizmu nisu samo donijele prepoznatljivi brend već i regionalnu i međunarodnu promociju, brži rast poslovanja, pažljiviji odabir lokacije i arhitektonski plan, konsultacije i pomoć u finansiranju“, kazao je Uskoković.
Bonus video:
