Crna Gora će 2022. godine 20 odsto ili oko 750 gigavat-časova električne energije proizvoditi iz malih, vjetro i solarnih elektrana, navedeno je dugoročnom energetskom bilansu za period od 2020. do 2022. godine.
Sve male hidroelektrane će prema ovogodišnjem planu proizvesti 109 gigavat-časova, dok će uz postepen rast, zbog puštanja u rad novih, njihova ukupna proizvodnja u 2022. godini iznositi 255 gigavata. Proizvodnja vjetro elektrana će se sa sadašnjih 313 povećati na 398 gigavat-časova jer se u 2022. očekuje ukjučenje vjetroelektrane Gvozd kod Nikšića. Proizvodnja iz solarnih elektrana iznosiće 2022. godine 100 gigavata. Uključenje solarne elektrane Briska gora očekuje se krajem 2020. godine u kojoj će proizvesti 10 gigavata, ali će od 2021. stabilizovati proizvodnju na 100 gigavata.
Na kraju 2022. godine proizvodnja će biti veća za 12,5 odsto u odnosu na 2020. godinu. Povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora znači i veće subvencije na računu za struju.
“Ovaj rezultat je posljedica dobre investicione klime koja će rezultovati ulaskom novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora (OIE)”, saopšteno je u Vladinom dokumentu.
Termoelektrana Pljevlja će u 2022. godini proizvesti 1,4 hiljade gigavat-časova, odnosno za oko 93 gigavata više nego ove godine. Međutim, zbog rasta proizvodnje iz OIE procenat proizvodnje iz TE Pljevlja će sa 40 odsto u 2019. pasti na 36 odsto u 2022. godini. Proizvodnja iz HE Piva ostaje na istih 920 gigavata, kao i iz Perućice na 750 gigavata. Ukupna proizvodnja iz ove dvije velike hidroelektrane iznosiće 44 odsto ukupne proizvodnje što su dvije milijarde gigavat-časova.
45 gigavata časova godišnje trošiće dionica auto-puta Podgorica - Kolašin 2022. godine, čime ovaj potrošač izbija na drugo mjesto odmah ispod KAP-a, a ispred Željezare koja ostaje na 38 gigavata
Ukupna proizvodnje te 2022. godine planirana je na 3,8 hiljada gigavata, dok je ukupna potrošnja predviđena na 3,6 hiljada gigavat časova.
Najveći potrošač i narednih godine biće Kombinat aluminijuma - Uniprom kojem će trebati godišnje 621 gigavat. KAP je proteklih godina trošio manje nego što je bilo projektovano energetskim bilansom, tako je u 2017. od planiranih 780 potrošio 586 gigavata.
Željezari Toščelik u naredne tri godine planirana je potrošnja na 38,4 gigavata, što je neznatno niže nego proteklih godina. U 2017. Željezara je potrošila 40 gigavata, u 2018. godini 39, a u ovoj godini predviđena su za nju 43 gigavata.
U bilansu je navedeno da su ove dvije kompanije plan potreba za naredne tri godine dostavile Ministarstvu ekonomije.
Gubici u prenosu rastu jer se gube i ispod mora
Ukupni gubici na mreži ove godine očekuje se da iznose 514 gigavat- časova, dok je narednih godina predviđeno njihovo postepeno smanjenje pa će 2022. godine iznositi 443 gigavata. I ovako smanjeni gubici biće duplo veći od proizvodnje iz svih malih hidroelektrana.
Gubici u distrubutivnoj mreži se smanjuju sa 334 na 270 gigavata, a u prenosnoj sa 180 na 173 gigavata. Kako je objašnjene u bilansu, gubici u prenosu će se ove godine povećati sa 140 na 180 gigavata a u 2020. na 194 gigavata zbog puštanja u rad podmorskog kabla za Italiju jer će se računati i tehnički gubici koji nastaju tokom tog prenosa. Od 2021. se očekuje smanjenje ukupnih gubitaka u prenosu.
Bonus video:
